Vrednovanje skladišta po prosječnim cijenama pretpostavlja vrednovanje skladišta
tako, da je proizvod prosječne cijene određenog artikla na skladištu i
njegove količine jednak terećenoj nabavnoj vrijednosti - trošku, kojeg smo platitili
za tu zalihu.
Prosječna cijena nam se izračunava (mijenja) pri svakoj nabavi po
slijedećoj formuli:
prosječna
cijena = (stara vrijednost zalihe + vrijednost kupovine) / (stara količina
zalihe + količina kupovine)
gdje je:
vrijednost kupovine = (nabavna cijena + troškovi nabave) *
količina
Prosječna cijena na skladištu je dakle opterećena - sadrži
dobavljačevu cijenu i troškove nabave (npr. transport, špedicija,
manipulativni troškovi, ...).
Izdavanja iz skladišta teku po prosječnoj cijeni. Vrijednost izdatog
je proizvod količine i prosječne cijene. Ako dakle izdamo svu količinu,
vrijednost zalihe na skladištu će uvijek biti 0 (moguća su samo odstupanja u
pogledu zaokruživanja).
Pogledajmo primjer vrednovanja za neki imaginarni artikal, kojeg kupujemo u
inostranstvu:
|
Datum |
Dokument |
Količina |
Nab. cijena |
Kurs |
NC u KM |
Troškovi u EUR |
Prosj. cijena u KM |
Zaliha (kol) |
Zaliha (vrij.) |
| kupovina |
1.1.2007 |
07-100-001 |
+50 |
100 EUR |
1,95583 |
195,58 |
1000 |
215,58 |
50 |
10.779,15 |
| prodaja |
5.1.2007 |
07-300-001 |
-10 |
|
|
|
|
215,58 |
40 |
8.623,32 |
| kupovina |
10.1.2007 |
07-100-002 |
+35 |
85 EUR |
1,95583 |
166,25 |
900 |
193,57 |
70 |
15.398,16 |
| prodaja |
12.1.2007 |
07-300-002 |
-60 |
|
|
|
|
205,31 |
10 |
3.079,63 |
| kupovina |
15.1.2007 |
07-100-003 |
+10 |
85 EUR |
1,95583 |
166,25 |
300 |
196,25 |
20 |
5.042,09 |
| prodaja |
16.1.2007 |
07-300-004 |
-10 |
|
|
|
|
201,68 |
10 |
3.025,25 |
Analizirajmo tabelu:
Crveno su označene cijene, koje su se mijenjale pri nabavi (kao što znamo već od
gore, prosječna cijena se izračunava samo kod prijema, a kod izdavanja izdajemo
po njoj).
Prosječna cijena sadrži ne samo nabavnu cijenu (195,58KM) već takođe 1/50 troškova,
što nam ukupno daje 215,58 KM.
Vidimo, da uprkos padu cijene kod druge nabave sa 100 EUR na 85 EUR nije
slijedilo ravnomjerno sniženje prosječne cijene na slijedećem izdavanju, jer je pala samo za
10,27 KM (215,58 - 205,31) odnosno preračunato 5,25
EUR (a nabavna cijena je pala za 15 EUR). Zbog čega? Jer smo imali na skladištu već dosta veliku zalihu (40 komada)
prethodne pošiljke, koja nas je koštala mnogo više. Ako bi dakle računali
RUC morali bi uvažavati kombinaciju viših i nižih cijena, što nam prosječna cijena
sadrži već u svojoj definiciji.
Već kod zadnje nabave prosječne cijene zadnja dva izdavanja su se približile
iako je čak ukupna nabavna cijena porasla (193,57 na 196,25).
Razlika između prosječne cijene zadnja dva izdavanja je samo 3,63 KM odnosno 1,86 EUR. Zbog čega?
Zato što je zaliha bila dovoljno mala (20 komada), da u takvoj mjeri više ne utiče na
vrednovanje.
 |
Prosječna cijena:
- izračunava se pri nabavi po novim cijenama
- izdavanja vrednuje upravo po toj cijeni
- opterećena sa nabavnim troškovima
- nije opterećena sa uračunatom maržom ili porezom (dakle neto cijena)
- iskazuje kretanje zalihe (što je slabije kretanje, veća će biti razlika
između nabavne i prosječne cijene)
- omogućava izračunavanje pravilnog prosječnog RUC-a bez obzira na
različite nabavne cijene ulaza
|
Kako postavimo vrednovanje po prosječnoj cijeni?
Za uspješno vođenje vrednovanja zalihe po prosječnim cijenama moramo:
1. Skladište-
najprije definiramo skladište, na kojem se zalihe vrednovanju po prosječnoj cijeni
2. Prijem-
onda već možemo izraditi prve prijeme robe
3. Izdavanje-
slijedi izdavanje robe
4. Obnavljanje zalihe
- prije knjiženja potrošnje materijala preporučuje se korištenje funkcije za
obnavljanje zalihe i preračun cijena za vrednovanje
5. Revalorizacija
Opšti opis funkcije:
Povezane teme: