Kako smo videli u opisu servisnih prijema i izdavanja, njihovo osnovno značenje je to, da su prometi prijema i izdavanja izravnati. Ako artikal primamo na servisno skladište, moramo ga i izdati.

Pri tome imamo na rapolaganju samo jedno skladište - skladište reklamacija.

Modul "Servis" u cjelini pokriva servisiranje u vezi sa popravkama ili zamjenom robe u garanciji i utvrđivanjem, da li je bio artikal (posredno ili neposredno) kupljen u našem preduzeću i sa kojim dokumentom je prodat. Ako je artikal vođen po serijskim brojevima, imamo naravno praćenje detaljnog kretanja tog artikla u našem preduzeću.

Nešto je drugačiji postupak kada u servisnoj djelatnosti kupcima robi i usluge fakturiramo. Takav slučaj je npr.:

• kada garanciju ne priznajemo zbog nepravilne upotrebe
• kada u servisirani artikal, na posebnu želju kupca, ugradimo nove ili skuplje komponente
• kada nam kupac naruči izvođenje zaračunljivih zahtijeva
• ...

U tim i sličnim slučajevima želimo:

• preko servisnog skladišta primati i izdavati samo one artikle i usluge, koji nisu zaračunljivi,
• artikle i usluge, koje kupcu prodajemo odnosno zaračunavamo, želimo izdavati iz centralnog, recimo veleprodajnog skladišta. Tako izbjegnemo prijenos robe, koja i nije servisna roba, na servisno skladište. Takvo izdavanje na račun servisa je u cjelini moguće preko iste VD kao redovna prodaja.

Još jedna mogućnost upotrebe modula servisnih naloga su i paušalni ugovori u održavanju. Pomoću servisnog naloga naime dobijemo centralni uvid u:

• količinu utrošenih usluga (servisnih sati itd), nastalih na osnovu ugovora o održavanju, na jednoj strani
• te količinu i vrijednost izdavanja robe i usluga na drugoj strani

Za nastavak pogledajte:

• Tipovi servisnih zahtijeva
• Unos i pregled servisnog naloga