1. Vrsta dokumenta

Pogledajmo još primjer, kada u vrsti dokumenta proizvodnje (radnih naloga) odredimo da se količina za kalo  doda izrađenoj količini. 

Upotrijebimo dakle neto princip. 

2. Sastavnica

Kalo odredimo na krajnji proizvod. Podaci su jednaki kao pri kalu proizvoda po bruto principu, samo da sastavnicu sastavimo drugačije.

• (Vrste dokumenta za interna izdavanja materijala, utrošenih za kalo (69) tu ne trebamo).
• Za prijem kala gotovih proizvoda upotrijebiti ćemo vrstu dokumenta internog prijema 71.
• Izraditi ćemo: IZDNETO, količina za prodaju 8 komada, količina za kalo 2 komada (ukupno: 10 komada IZDNETO). SEST06 je prvi sastavni dio za taj proizvod, utrošena količina 20 komada, bez kala; SEST07 je drugi sastavni dio za taj proizvod, količina 10 komada, bez kala
• (Za oba sastavna dijela smo izabrali knjigovodstvenu vrstu MS 200.)

3. Radni nalog

Raspišemo radni nalog SAMO za izradu toliko komada proizvoda, koliko ih (po neto principu) stvarno primimo na zalihu, dakle 8 komada.

Pri obradi tog radnog naloga, program nam ispiše kalo na jedinicu (Kalo/1) proizvoda i sastavnih dijelova, te ukupnu količinu proizvoda i materijala za kalo (Kalo). U našem primjeru smo definirali samo kalo proizvoda.

    4. Prijem proizvoda

Interni prijem gotovog proizvoda (s obzirom na postavke vrste dokumenta za radni nalog, program će ga izraditi u vrsti dokumenta 61):

  5. Prijem proizvoda za kalo

Interni prijem krajnjeg proizvoda za kalo (vrsta dokumenta 71)

  6. Izdavanje utrošenih materijala

Interno izdavanje utrošenih materijala (vrsta dokumenta 62):

7. Post kalkulacija

Ako tu post kalkulaciju usporedimo s onom koju smo dostigli s normativom odnosno sastavnicom, izrađenom po bruto principu, utvrdimo da je utrošak materijala i vrijednost krajnjeg proizvoda jednako vrednovana.