Prvo raspišemo radne naloge. Obzirom na to, da smo u sastavnici šifarnika idenata za svaki poluproizvod/proizvod označili odgovarajuću šifru vrste dokumenta za proizvodnju, sa raspisom radnog naloga za PROIZVODK će automatski biti raspisana tri radna naloga. Za naš primer:

• u vrsti dokumenta radnih naloga 600 za 1 komad PROIZVODK, i preko njega zbog višenivojske sastavnice i u sastavnici označenih vrsta dokumenata (pogledajte i Proizvodnja kod višenivojske sastavnice)
  • u vrsti dokumenta 6P0 za 1 komad POLUPR I
  • u vrsti dokumenta 6K0 za 1 komad POLUPR II

Radne naloge moramo obraditi od najnižeg nivoa prema višem (barem u slučaju, kada nema potrebnih zaliha poluproizvoda).

Za ilustrovani prikaz tu upotrebljenih sastavnica pogledajte Sastavnice. Za ilustrovani prikaz tu prikazanih prometa pogledajte Prometi. Za ilustrovani prikaz tu prikazanih RSDjiženja pogledajte Knjiženja i ispisi.

1. Izrada POLUPR I

Za 1 komad POLUPR I upotrebljavamo 

• 1 komad MAT I po ceni 100 RSD i 
• 1 sat SOPUSLPRO po ceni 100 RSD.

Vlastita cena poluproizvoda je dakle 200 RSD.

Upotrebili smo predefinisanu vrstu dokumenta jednostavne proizvodnje 6P0, zato će izdavanja svih za proizvodnju potrebnih materijala i usluga odrađena na vrsti dokumenta 640 i 660, a prijem poluproizvoda u vrsti dokumenta 720. Prijem kao i izdavanje se prati na skladištu radnih naloga (RN skladište).

Automatsko knjiženje potrošnje materijala za interni prijem i interna izdavanja:

Razlika između dugovnog prometa konta 4000 i potražnog prometa konta 6000 je vrednost vlastite usluge, koju iz potrošnje materijala ne knjižimo automatski.

 2. Izrada POLUPR II

Za 1 komad POLUPR II upotrebimo 

• 1 komad POLUPR I i 
• 1 komad (ili sat) kooperantove usluge USLUGAKOOP.

Upotrebimo vrstu dokumenta jednostavne proizvodnje kod kooperanta 6K0, gde će biti izdavanja svih za proizvodnju potrebnih poluproizvoda i usluga na vrsti dokumenta K30, a prijem poluproizvoda u vrsti dokumenta K10.

Budući da u tom slučaju zahtevamo podatak o zalihi poluproizvoda u preradi kod kooperanta, najpre ćemo kooperantu prenosom isporučiti potrebne poluproizvode.

2.a. Prenos poluproizvoda na skladište kooperanta

Prenesemo 1 komad POLUPR I, kojeg kooperantu dajemo na raspolaganje za dalju obradu.

Automatsko knjiženje potrošnje materijala za prenos:

2.b. Obrada radnog naloga - interni prijem, izdavanje (i račun kooperanta)

Kada od kooperanta primimo dostavnicu za 1 komad POLUPR II, kojem je u svojoj proizvodnji odgovarajuće dodao svoju uslugu, obradimo radni nalog, čime kreiramo promete:

2.b.1 Interno izdavanje (vrsta dokumenta K30)

Budući da smo zalihu poluproizvoda preneli na skladište kooperanta, izdavanje (vrsta dokumenta K30) ćemo definisati tako da će se zaliha rasknjižavati sa skladišta kooperanta.

Na izdavanju nalazimo:

• 1 komad POLUPRO I - poluproizvod, koji se u procesu proizvodnje koristio odnosno prešao je u POLUPRO II. U našem slučaju vrednost 200 RSD.
• 1 komad odnosno sat kooperantove usluge. Taj može imati fiksnu cijenu i već unapred određenu - u tom slučaju se cena za vrednovanje usluge ispuni u izdavanju već pri obradi radnog naloga odnosno izradi izdavanja.Cenu kooperantove usluge možemo uneti  i naknadno (pogledajte tačku - faktura kooperanta). U našem primeru vrednost 5000 RSD.

	Taj dokument nam je potreban samo za izračun vlastite cene identa, kojeg primamo od kooperanta (vrednost potrošenog materijala uključeno s kooperantovom uslugom), kao i za razduživanje "zalihe" prenesenih materijala kod kooperanta.
	Izabrati možemo i drugačiju postavku vrsta dokumenata: prenos na skladište kooperanta (kao gore u toki 2.a) vraćanje tih istih materijala natrag na skladište za proizvodnju zatim otpremu iz redovnog skladišta za proizvodnju U takvom slučaju moramo knjižiti sva tri navedena prometa!

Izdavanje materijala za proizvodnju kod kooperanta u našem slučaju NE KNJIŽIMO. Zalihu proizvoda u doradi ćemo razdužiti posredno, sa internim prijemom od kooperanta (pogledajte tačku 3, vrsta dokumenta K10). U tu svrhu u toj vrsti dokumenta ne postavljamo konta za automatsko knjiženje. 

(Ako ga dodatno označimo i sa statusom "Evidencijski", program nam ga neće ponuditi za automatsko Rknjiženje, ali ga u tom slučaju ne možemo uključiti niti u obračun materijalnih prometa niti u obračune izdanih računa itd.)

2.b.2. Račun kooperanta

Modul jednostavne proizvodnje u interno izdavanje popuni naručitoca iz radnog naloga (pogledajte primer izrađenog prometa u poglavlju Prometi).  Zato je za takve slučajeve prikladno da za naručioca izaberemo vlastito preduzeće (izrada robe za zalihu), a u izrađenom zbirnom računu partnera promenimo tako da u glavu računa unesemo šifru partnera - kooperanta.

Iz pozicija internih izdavanja za usluge kooperanta izradimo zbirni račun kooperanta (pogledajte Zbirni prijem računa kooperanta). Cenu kooperantove usluge možemo uneti odnosno promeniti i na tako uneseni zbirni račun, a zatim još potvrdimo kalkulaciju, koja bi preračunala još vlastitu cenu od kooperanta primljenog proizvoda (pogledajte Kalkulacija zbirnog računa kooperanta).

Za vrijednost kooperantove usluge ćemo opteretiti isti konto materijala/proizvoda/nedovršene proizvodnje u doradi, kao što smo ga opteretili pri prijenosu na skladište kooperanta (pogledajte korak 2.a). U našem slučaju kooperantu predajemo proizvode na doradu, te se stoga cjelokupni postupak izvede preko konta proizvoda u doradi - 635.

Zato je korisno, da za svaku  moguću vrstu kooperacijskih usluga unesemo odvojenu šifru identa i podatak o kontu za opterećenje unesemo u polje "Konto za trošak" (pogledajte šifarnik idenata - Knjigovodstveni podaci), koji se kod unosa računa kooperanta ponudi kao zadati konto za dugovno knjiženje.

Automatsko knjiženje primljenog računa kooperanta:

2.b.3. Interni prijem (vrsta dokumenta K10)

Od kooperanta zaprimamo POLUPR II, za kojeg je bilo utrošeno:

+ 200 RSD poluproizvoda POLUPR I

+ 5.000 RSD kooperantove usluge 

= 5.200 vlastita cena POLUPR  II

Automatsko Rknjiženje internog prijema POLUPR II:

 3. Izrada proizvoda PROIZVODK

Onda kada imamo na zalihi sve za PROIZVODK potrebne poluproizvode i materijale, možemo nastaviti s proizvodnjom proizvoda.

Za 1 komad PROIZVODK upotrebimo

• 1 komad POLUPR II (s vlastitom cenom 5.200)
• 1 komad (ili sat) vlastite proizvodne usluge SOPUSLPRO po ceni 100

Automatsko knjiženje internog izdavanja i internog prijema u maloprodajnom skladištu za prodaju kupcima:

Razlika između dugovnog prometa konta 4000 i potražnog prometa konta 6000 je vrednost vlastite usluge, koju iz potrošnje materijala ne knjižimo automatski.

4. Prenos troškova materijala u nedovršenu proizvodnju

Za zaokruživanje primera moramo pri kraju obračunskog razdoblja troškove materijala još preneti na teret konta nedovršene proizvodnje. To najlakše učinimo sa predloškom proizvoljnog automatskog knjiženja (pogledajte Prenos troškova u zalihe):

Nalog za knjiženje za prenos troškova materijala na teret zalihe nedovršenih proizvoda:

5. Pregled stanja glavne knjige po svim navedenim knjiženjima

Iz svih gore navedenihknjiženja proizlazi:

6. Vrednost pruženih usluga

Razlika između dugovnog prometa konta i potražnog prometa konta 6000 je vrednost vlastitih usluga (iz tu prikazanih faza proizvodnje), koje iz potrošnje materijala ne knjižimo automatski.

Tu vrednost pruženih vlastitih usluga, koja je uključena u vrednost zalihe gotovih proizvoda, najlakše potražimo s obračunom materijalnih prometa tako da (pri zadatim postavkama):

• ispis ograničimo na vrstu identa 700
• izaberemo promete internih izdavanja, gde evidentiramo vlastite proizvodne usluge (zadano 620, 660 i 690)
• izaberemo datumsko razdoblje dostavnica (npr. mesec, za koji smo već knjižili potrošnju materijala i već je unesen datum zaključka materijalnih prometa)

Predložak postavke materijalnih prometa s takvim kriterijumima je već predefinisan pod imenom "Vlastite usluge u zalihi gotovih proizvoda" (pogledajte i Rasknjižavanje potrošnje materijala).