Tok konsignacijske prodaje

Tok konsignacijske prodaje

Tok konsignacijske prodaje

Slično kao kod poslovanja na domaćem tržištu primamo robu, koja do prodaje ostaje u vlasništvu komisionara (pogledajte Prijem robe na komisiju - tip K) možemo također u carinsko skladište primiti robu, koja je vlasništvo stranog subjekta - dobavljača robe.

Za robu, koju primamo na komisiju, oblikujemo naravno nove šifre artikala. Za knjigovodstvenu vrstu artikla moramo u takvom slučaju obavezno izabrati artikl tipa K-komisijsko (npr. predefinirana vrsta 100).

1. Prijem konsignacijske robe u carinsko skladište

Za prijem konsignacijske robe u carinsko skladište otvorimo novu vrstu dokumenta, tako da su svi prijemi robe, koja ostaje u stranom vlasništvu, odvojeni od vlastite robe. Koristiti ćemo  zadanu vrstu dokumenta 9K0.

Sa automatskim knjiženjem carine knjižiti ćemo na vanbilansna konta komisijske robe.

2. Izdavanje konsignacijske robe iz carinskog skladišta

Komisijsku robu obično izdajemo zajedno s robom, koja je naše vlasništvo. Zato možemo izdavanje konsignacijske robe pratiti u istoj vrsti dokumenta kao dnevna izdavanja i izdavanja za tranzit. Vrijednost komisijske robe ćemo ustanoviti naknadno, sa obračunom konsignacije (pogledajte tačku 5). Možemo upotrijebiti predefinirane vrste dokumenata 910 i 930.

Sa automatskim knjiženjem carine knjižiti ćemo na vanbilansna konta komisijske robe.

3. Prijem konsignacijske robe na zalihu

Ako robu prodajemo krajnjim kupcima, moramo prije prodaje robe ustanoviti njegovu nabavnu vrijednost (za materijalno knjigovodstvo) te poreznu osnovu i vrijednost PDV (za porezne evidencije).

U tu svrhu iz carinskog izdavanja izradimo prijem u robni modul (pogledajte Prijem robe iz carinskog skladišta).

Za artikle, koji su bili primljeni u komisiju, po prijemu na veleprodajno skladište knjiži se samo vrijednost obračunatog PDV. Za razliku od prijema komisije od domaćeg dobavljača za protukonto ne izaberemo obaveze do komisionara, već konto unaprijed uračunatog PDV (kao pri uvozu robe - za detalje pogledajte Nabava robe iz uvoza).

Taj dokument nastupa u poreznoj evidenciji.

4. Prodaja konsignacijske robe

Robu prodamo krajnjem kupcu, domaćem ili u inostranstvu. Po automatskom knjiženju izdate fakture nastane knjiženje, gdje je dio vrijednosti prihoda knjižen na konto kratkoročnih (privremeno od strane principala još nezaračunatih) obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje. Vrijednost na kontu (privremeno od strane principala još nezaračunatih) prihoda je jednaka nabavnoj vrijednosti robe po obračunu iz prijema na carinsko skladište (pogledajte tačku 3).

5. Obračun konsignacije - komisijska prijava

Periodično (npr. sedmično, dekadno, mjesečno) konsignacijskog partnera obavijestimo o realiziranoj prodaji robe, prodate iz konsignacije.

Pomoću funkcije za obračun konsignacije sabrati ćemo odgovarajuća izdavanja po datumu i brojevima vrste dokumenta.

U izabranoj vrsti dokumenta program kreira fakturu zbirnog izdavanja. U tu svrhu je predefinirana vrsta dokumenta zbirnog izdavanja KO0, koja je označena kao evidencijska - te fakture dakle ne možemo automatski knjižiti i ne nastupa u poreznim evidencijama. Upotrijebimo je samo zato, da podatke iz nje ispišemo u obliku obavještenja konsignacijskom partneru o količinama i vrijednostima prodate robe.

6. Faktura dobavljača

Na osnovu našeg obaviještenja o prodaji partner nam pošalje fakturu za plaćanje prodate robe. Unesemo ju kao fakturu tipa zbirno, koja ne utiče na zalihu, a povećava obaveze prema vlasniku robe. Za izradu zbirne fakture možemo upotrijebiti predefiniranu vrstu dokumenta 151. Tu fakturu izradimo jednostavno iz automatski kreirane fakture zbirnog izdavanja pomoću funkcije za dodavanje - pogledajte zbirni prijem.

Budući da dokument ne spada u porezne evidencije, zato mora imati unesenu odgovarajuću poreznu tarifu (zadano: NN), što obično definiramo već pri obračunu konsigancije.

Automatsko knjiženje duga prema konsignataru je predefinirano izvedeno tako, da knjižimo cjelokupnu obavezu prema konsignataru na konto kratkoročnih obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje, a istovremeno rasteretimo konto kratkoročnih (privremeno od strane principala još nezaračunatih) obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje, gdje je knjiženje nastalo po prodaji robe (pogledajte tačku 4).

Na tome kontu kratkoročnih (privremeno od strane principala još nezaračunatih) obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje pri tome mogu naravno nastati takođe razlike. Budući da knjiženje na kontu 2421 ne možemo izvesti u stranoj valuti, moramo razlike na teom kontu zatvarati ručno.

7. Pregled zalihe konsignacijske robe

Pregled zalihe možemo izraditi sa ispisom skladišnog kartona (s upotrebom opcije "Uvažavaj carinska skladišta") ili pregledom trenutne zalihe (s obaveznim izborom datuma zalihe i opcijom "Samo carinska skladišta").

Za detaljniju analizu kretanja zalihe u pojedinom obračunskom razdoblju možemo upotrijebiti obračun prometa u carinskom skladištu, koji daje početno stanje zalihe komisijske robe, prijeme i izdavanja u razdoblju te zalihu na kraju razdoblja. 

Kao datumski kriterij tu obavezno upotrijebimo datum otpreme a ne datum računa!

Označimo vrste dokumenta prijema i izdavanja iz carinskog skladišta, s kojim pratimo kretanja konsignacijske robe, izaberemo vrstu artikla "K - 101" te izaberemo odgovarajući oblik ispisa (npr. "Po šifri sa početnim i krajnjim stanjem".