Kalo materijala - BRUTO
Kalo materijala - BRUTO
1. Vrsta dokumenta
Pogledajmo primer, kada u vrsti dokumenta proizvodnje (radnih naloga) odredimo, da se količina za kalo oduzme od potrošene količine.
Upotrebimo prema tome bruto princip.

2. Sastavnica
Kalo određujemo na iskorišćeni materijal. Podaci su isti kao i kod kala materijala po neto principu, osim što kalo sastavnicu sastavljamo drugačije
- Za interna izdavanja materijala, iskorišćenih za kalo, ćemo upotrebiti vrstu dokumenta 690.
- (vrsta dokumenta internog prijema za kalo gotovih proizvoda (710) nam u ovom slučaju ne treba.)
- Izradićemo: IZD.MAT.BRUTO, sastavnica je oblikovana za količinu 1 komad MATERIJAL je prvi sastavni deo za taj proizvod, potrošena upotrebna količina 1,9 kom, kalo 0,1 komad (ukupno potrošnja: 2 komada) MAT je drugi sastavni deo za taj proizvod, količina 1 komad, bez kala
- (Za oba sastavna dela smo izabrali knjigovodstvenu vrstu MS 500- materijal.)

3. Radni nalog
Raspišemo radni nalog za izradu 2 komada IZD.MAT.BRUTO.
Pri obradi radnog naloga, program nam ispiše kalo po jedinici proizvoda i sastavnih delova, kao što smo ga uneli u sastavnicu (Kalo/1), i grupnu količinu proizvoda i materijala za kalo (Kalo). U našem primeru smo definisali samo kalo materijala, zato je kalo proizvoda jednak 0.
4. Prijem proizvoda
Interni prijem gotovog proizvoda (u odnosu na podešavanja vrste dokumenta za radni nalog program će ga izraditi u VD 610): (krajnji proizvod) IZD.MAT.BRUTO, količina 2 komada
5. Izdavanje potrošenih materijala
Interno izdavanje iskorišćenih materijala (VD 640):
6. Izdavanje materijala za kalo
Interno izdavanje materijala za kalo (VD 690). Pri izdavanju te vrste skladište izdavanja (Skladište materijala) istovremeno će biti i primalac robe, jer ćemo tu količinu upotrebiti pri nekoj budućoj potrošnji:

7. Postkalkulacija
Pogledajmo još postkalkulaciju tog posla:

 |
Ako ovu postkalkulaciju uporedimo sa onom, koju smo dostigli sa normativom od. sastavnicom, izrađenom po neto principu, možemo da utvrdimo da su potrošnja materijala i vrednost krajnjeg proizvoda jednako vrednovani. |