Redoslijed isplaćivanja kredita zaposlenih

Najprije se izvršavaju  alimentacije, zatim odluke porezne uprave (poreski dug), nakon toga idu administrativne zabrane i odluke o izvršenju.  Dalje izvršenje ide prema redoslijedu stizanja do isplatioca plate.

Ukoliko radnik već ima neki kredit a dobije odluku poreske uprave, nova odluka ima prednost pred otplatom postojećeg kredita. Ukoliko poreska obaveza prelazi kriterije koje ćemo navesti u nastavku, otplata kredita može čak u cjelosti da prestane.

Do kojeg iznosa možemo odbijati rate

Do kojeg iznosa možemo odbijati određene iznose ovisi od vrste odbitaka. Prema odredbama poreske uprave važe odredbe zakona o Poreskom postupku. Za ostale odbitke važe odredbe Zakona o izvršenju i osiguranju. Pored toga potrebno je  tu uvažavati odredbe Zakona o socijalnom osiguranju (ZSV).

Za odluke poreske uprave je potrebno poštivati odredbe (ZDB) koji kaže da smijemo radniku odbijati rate do iznosa u visini 1/3 neto plate. Pored toga je potrebno uvažavati odredbe ZSV koje kažu, da radniku mora ostati najmanje iznos minimalnoga dohotka (to je u slučaju da radnik ima  veoma malu platu).

Za ostale odbitke važe odredbe ZIZ koje kažu, da radnikovu platu možemo opteretiti do 2/3 neto plate. Za alimentacije važi da mogu opteretiti do 2/3 plate. Tu takođe važe odredbe ZSV da radniku mora ostati najmanje iznos minimalnog dohotka.

Ako dužnik izdržava i druge članove porodice inos minimalnog dohotka se povećava:
- svaka dodatna odrasla osoba do 0,7 iznosa minimalnoga dohotka
- za djecu do 0,3 iznosa minimalnoga dohotka
- za domaćinstvo sa jednim roditeljem se iznos minimalnoga dohotka poveća za 30%.