Vrednovanje skladišta po prosječnim cijenama pretpostavlja vrednovanje
skladišta tako, da je proizvod prosječne cijene određenog identa na skladištu i
njegove količine jednak terećenoj nabavnoj vrijednosti - trošku, kojeg smo
platitili za tu zalihu.
Prosječna cijena se izračunava (mijenja) pri svakoj nabavi po slijedećoj
formuli:

gdje je:

Prosječna cijena na skladištu je dakle opterećena - sadrži nabavnu cijenu i
troškove nabave (npr. transport, špedicija, manipulativni troškovi, ...).
Izdavanja iz skladišta teku po prosječnoj cijeni. Vrijednost izdanog proizvod
je umnožak količine i prosječne cijene. Ako dakle izdamo svu količinu,
vrijednost zalihe na skladištu će uvijek biti 0 (moguća su samo odstupanja u
pogledu zaokruživanja).
Pogledajmo primjer vrednovanja za neki imaginarni ident, kojeg kupujemo u
inostranstvu:
|
Datum |
Dokument |
Količina |
Nab. cijena |
Tečaj |
NC u EUR |
Troškovi |
Prosj. cijena |
Zaliha (kol) |
Zaliha (vre) |
| kupovina |
1.1.2007 |
07-100-001 |
+50 |
100 GBP |
0,69 |
145 |
250 |
150 |
50 |
7500 |
| prodaja |
5.1.2007 |
07-300-001 |
-10 |
|
|
|
|
150 |
40 |
6000 |
| kupovina |
10.1.2007 |
07-100-002 |
+30 |
85 GBP |
0,7083 |
120 |
300 |
141,4286 |
70 |
9900 |
| prodaja |
12.1.2007 |
07-300-002 |
-15 |
|
|
|
|
141,4286 |
55 |
7778,571 |
| prodaja |
15.1.2007 |
07-300-003 |
-40 |
|
|
|
|
141,4286 |
15 |
2121,429 |
| kupovina |
16.1.2007 |
07-300-004 |
+80 |
85 GBP |
0,7 |
114,2857 |
200 |
122,8134 |
95 |
12035,71 |
Analizirajmo tabelu:
Crveno su označene cijene, koje su se mijenjale pri nabavi (kao što znamo,
prosječna cijena se izračunava samo kod prijema, a kod izdavanja izdajemo po
njoj).
Prosječna cijena sadrži ne samo nabavnu cijenu 145 EUR već i troškove,
što ukupno iznosi 150 EUR.
Vidimo, da usprkos smanjenju cijene kod druge nabave sa 100 GBP na 85 GBP
nije došlo do sniženja prosječne cijene.
Zašto? Jer smo imali na skladištu već dosta veliku zalihu (40 komada)
prethodne pošiljke, koja nas je koštala mnogo više. Ako bi dakle računali RUC
morali bi uvažavati kombinaciju viših i nižih cijena, što nam prosječna cijena
sadrži već u svojoj definiciji.
Tek kod zadnje nabave se prosječna cijena približala nabavnoj. Zašto? jer
je zaliha bila dovoljno mala, da više ne utječe u takvoj mjeri na vrednovanje.
 |
Prosječna cijena:
-
izračunava se pri nabavi po novim cijenama
-
izdavanja vrednuje upravo po toj cijeni
-
opterećena sa nabavnim troškovima
-
nije opterećena uračunatom maržom ili porezom (neto cijena)
-
iskazuje kretanje zalihe (što je slabije kretanje, veća će biti razlika
između nabavne i prosječne cijene)
-
omogućava izračunavanje pravilnog prosječnog RUC-a bez obzira na
različite nabavne cijene ulaza
|
Kako postavimo vrednovanje po prosječnoj cijeni?
Za uspješno vođenje vrednovanja zalihe po prosječnim cijenama moramo:
1. Skladište- najprije definiramo skladište, na
kojem se zalihe vrednovanju po prosječnoj cijeni
2. Prijem- onda već možemo izraditi prve
prijeme robe
3. Izdavanje- slijedi izdavanje robe
4. Obnavljanje zalihe
- prije knjiženja potrošnje materijala preporučuje se korištenje funkcije za
obnavljanje zalihe i preračun cijena za vrednovanje
5. Revalorizacija
Općeniti opis funkcije:
Povezane teme: