Upotreba preostale vrijednosti
Upotreba preostale vrijednosti
Upotreba preostale vrijednosti
Ako u registar osnovnih sredstava unesemo preostalu vrijednost, osnova za amortizaciju se izračuna tako, da se nabavna vrijednost smanji za unesenu preostalu vrijednost. Osnovno sredstvo se amortizira, sve dok akumulirani ispravak vrijednosti vezan za to OS nije jednak razlici između nabavne vrijednosti i preostale vrijednosti.
U pravilu se preostala vrijednost uzima u obzir samo za značajne postavke, uzimajući u obzir troškove likvidacije nekretnina, postrojenja i opreme; ako su troškovi likvidacije veći od procijenjene preostale vrijednosti, preostala vrijednost se ne uzima u obzir u amortizaciji.
Primer 1:
Nabavimo poslovnu zgradu s pripadajućim zemljištem u ukupnoj vrijednosti 500.000 HRK. U registar osnovnih sredstava unesemo ukupnu vrijednost zgrade i zemljišta, jer ćemo u primjeru zgradu prodati zajedno sa zemljištem.
Fer procijenjena vrijednost zemljišta je 100.000 HRK. Zemljište se ne amortizira, zato ćemo vrijednost istog u registar unijeti kao preostalu vrijednost, a za amortiziranje zgrade ćemo upotrijebiti 5 % amortizacijsku stopu.
Amortizacija će tako u prvoj godini biti:
(nabavna_vrijednost - preostala_vrijednost) * 5% = godišnja_amortizacija
(500.000 - 100.000) * 5 % = 20.000
Zgradu ćemo amortizirati 20 godina (100 / 5 = 20), i pri ostalim nepromijenjenim okolnostina će godišnja amortizacija svaki put iznositi 20.000 HRK.
Ukupna vrijednost za amortiziranje je dakle 200.000 * 20 = 400.000 HRK


 |
Ako preostalu vrijednost ne bi unijeli, osnova za amortizaciju bi bila nabavna vrijednost (500.000 HRK), a pri izabranoj 5 % amortizacijskoj stopi godišnja amortizacija bi bila 25.000 HRK. |