Brojčani primjer sa knjiženjem

Brojčani primjer sa knjiženjem

Najprije raspišemo radne naloge. S obzirom na to, da smo u sastavnici šifranta artikala za svaki poluproizvod/proizvod označili odgovarajuću šifru vrste dokumenta za proizvodnju, sa raspisom radnog naloga biće za PROIZVOD10  automatski raspisana tri radna naloga. Za naš primjer:

• u vrsti dokumenta radnih naloga 6000 za 1 kom PROIZVOD10, i preko njega zbog višenivojske sastavnice i u sastavnici označenih vrstadokumenata (pogledajte takođe Proizvodnja pri višenivojskoj sastavnici)
  • u vrsti dokumenta 6P00 za 1 kom POLUPROIZVOD01
  • u vrsti dokumenta 6K00 za 1 kom POLUPROIZVOD03

Radne naloge moramo obraditi  od najnižeg nivoa prema višem (da bi imali potrebne zalihe poluproizvoda).

Za slikoviti prikaz korištenih sastavnica pogledajte Sastavnice. Za slikoviti prikaz korištenih rometa pogledajte Prometi. Za slikoviti prikaz knjiženja iz ovog primjera pogledajte Knjiženja i ispisi.

1. Izrada poluproizvoda POLUPROIZVOD01

Za 1 kom POLUPROIZVOD01 upotrijebimo 

• 1 kom MATERIJAL01 sa u tom momentu prosječnom cijenom na skladištu RN od 37 KM 
• 1 kom MATERIJAL02 sa u tom momentu prosječnom cijenom na skladištu RN od 25,5 KM

Vlastita cijena poluproizvoda dakle biće 62,5 KM.

Upotrijebili smo predefiniranu vrstu dokumenta jednostavne proizvodnje 6P0, zato će izdavanja svih za proizvodnju potrebnih materijala biti urađena u okviru vrste dokumenta 640, a prijem poluproizvoda evidentirati će se u okviru vrste dokumenta 720. Prijem se evidentira na skladištu poluproizvoda a izdavanje na skladištu za radne naloge (RN skladište).

Automatsko knjiženje potrošnje materijala za interni prijem i interna izdavanja:

 2. Izrada poluproizvoda POLUPROIZVOD03

Za 1 kom POLUPROIZVOD03 upotrijebimo

• 1 kom POLUPROIZVOD01 i 
• 1 kom (ili sat) kooperantove usluge KOOPERACIJA.

Upotrijebimo kreiranu vrstu dokumenta jednostavne proizvodnje kod kooperanta 6K00, gdje će izdavanja svih za proizvodnju potrebnih poluproizvoda i usluga biti izrađena u okviru vrste dokumenta K300, a prijem poluproizvoda u vrsti dokumenta K100.

Budući da u tom primjeru  nam je potrebna odgovarajuća zaliha poluproizvoda koju ćemo predati kooperantu, najprije ćemo kooperantu sa prijenosnicom dostaviti potrebne poluproizvode.

2.a. Prijenos poluproizvoda POLUPROIZVOD01 na skladište kooperanta

Prenesemo 1 kom POLUPROIZVOD01, kojeg kooperantu damo na raspolaganje za dalju obradu.

Automatsko knjiženje potrošnje materijala za prijenos:

2.b. Obrada radnog naloga - interni prijem, izdavanje (i faktura kooperanta)

Kada od kooperanta primimo otpremnicu za 1 kom POLUPROIZVODA01, kojeg je u svojoj proizvodnji odgovarajuće obradio sa svojom uslugom, obradimo radni nalog, čime kreiramo promete:

2.b.1. Interna izdatnica (vrsta dokumenta K30)

Budući da smo poluproizvod POLUPROIZVOD01 prenjeli na skladište kooperanta, izdavanje ćemo (vrsta dokumenta K300) definirati tako, da će se zaliha rasknjižavati takođe iz skladišta kooperanta.

Na izdatnici nađemo:

• 1 kom POLUPROIZVOD01 - poluproizvod, koji se utrošio u procesu proizvodnje odnosno prešao u POLUPROIZVOD03. U našem slučaju je vrijedan 62,5 KM.
• 1 kom odn. sat kooperantove usluge. Ona može imati fixnu cijenu i već unaprijed određenu  - u tom slučaju se cijena za vrednovanje usluge u izdatnici puni već pri obradi radnog naloga odnosno izradi izdatnice. Cijenu kooperantove usluge možemo oblikovati takođe naknadno (pogledajte slijedeću tačku - faktura kooperanta). U našem primjeru je njena vrijednost 300KM . 

	Dokumente K300 trebamo samo za izračun vlastite cijene artikla, kojeg primimo od kooperanta (vrijednost utrošenih materijala/poluproizvoda uključujući kooperantovu uslugu), te za razduživanje "zalihe" predatih materijala/poluproizvoda sa skladišta kooperanta.
	Izabrati možemo i drugačiju postavku vrsta dokumenata: prijenos na skladište kooperanta (kao gore u tački 2.a) povrat tih istih artikala nazad na skladište za proizvodnju onda radimo izdatnicu iz redovnog skladišta za proizvodnju U tom slučaju moramo knjižiti sva tri navedena prometa!

Izdavanje sa skladišta kooperanta dakle u našem primjeru NE KNJIŽIMO. Proizvodnju kod kooperanta (konto 1120) razdužićemo posredno, sa internim prijemom na osnovu kooperantske obrade (pogledajte tačku 2.b.3, vrsta dokumenta K10). Proizvodnja kod kooperanta biće prije toga zadužena na osnovu prijenosa na skladište kooperanta i primljene fakture od kooperanta.

(Ako ga dodatno označimo sa statusom "Evidencijski", program nam ga neće ponuditi za automatsko knjiženje, ali ga u tom slučaju ne možemo uključiti niti u obračun materijalnih prometa niti u obračune izdatih računa itd.)

2.b.2. Faktura kooperanta

Modul jednostavne proizvodnje u internu izdatnicu puni naručitelja iz radnog naloga (pogledajte primjer izrađenog prometa u poglavjlu Prometi). Zato je za takve primjere smisleno, da za naručitelja izaberemo vlastito preduzeće (izrada robe za zalihu), u izrađenoj zbirnoj fakturi partnera promijenimo tako, da u glavu fakture unesemo šifru partnera - kooperanta.

Iz pozicija internog izdavanja sa skladišta kooperanta za uslugu kooperanta izradimo zbirnu fakturu kooperanta (pogledajte Zbirni prijem fakture kooperanta). Cijenu kooperantove usluge možemo unijeti odnosno promijeniti takođe na tako unesenoj zbirnoj fakturi, a onda još potvrdimo kalkulaciju, koja će preračunati vlastitu cijenu od kooperanta primljenog proizvoda (pogledajte Kalkulacija zbirne fakture kooperanta).

Za vrijednost kooperantove usluge žemo zadužiti isti konto materijala/proizvoda/nedovršene proizvodnje u doradi, kao što smo ga zadužili pri prijenosu na skladište kooperanta (pogledajte korak 2.a). U našem primjeru na doradu koooperantu predajemo proizvode, zato postupak teče preko konta proizvodnje kod kooperanta- 1120.

Zato je koristo, da za svako moguću vrstu kooperacijskih usluga unesemo odvojenu šifru artikla i podatak o kontu za dugovno knjiženje unesemo u polje "Konto za trošak" (pogledajte Šifrant artikala - Knjigovodstveni podaci), koji će se pri unosu fakture kooperanta ponuditi kao predefinirani konto za dugovno knjiženje.

Automatsko knjiženje primljene fakture kooperanta:

2.b.3. Interni prijem (vrsta dokumenta K1)

Od kooperanta primamo POLUPROIZVOD03, za kojeg je bilo utrošeno:

+ 62,5 KM poluproizvoda POLUPROIZVOD01

+ 300 KM kooperantove usluge

= 362,5 KM vlastita cijena poluproizvoda POLUPROIZVOD03

Automatsko knjiženje internog prijema POLUPROIZVOD03:

 3. Izrada proizvoda PROIZVOD 10

Onda kada na zalihi imamo sve potrebno za izradu proizvoda PROIZVOD10, potrebne poluproizvode i materijale, možemo nastaviti sa proizvodnjom proizvoda.

Za 1 kom PROIZVOD10 utrošimo

• 1 kom POLUPROIZVOD03 (sa vlastitom cijenom 362,5 KM)
• 1 kom (ili sat) vlastite  proizvodne usluge OPERACIJA03 po cijeni 100 KM

Vlastita cijena PROIZVOD10 kao što vidimo biće 462,5 KM.

Automatsko knjiženje internog izdavanja i internog prijema na veleprodajno skladište za prodaju kupcima:

Razlika između dugovnog i potražnog prometa konta 1100 je vrijednost vlastite usluge, koju ne knjižimo kroz potrošnju materijala.

4. Prijenos troškova materijala u nedovršenu proizvodnju

Da zaokružimo primjer moramo na kraju obračunskog razdoblja troškove materijala još prenjeti na teret konta nedovršene proizvodnje. To najlakše uradimo sa prijedlogom proizvoljnog automatskog knjiženja (pogledajte Prijenos troškova u zalihu):

Temeljnica za prijenos troškova materijala na teret zalihe nedovršenih proizvoda:

5. Pregled stanja glavne knjige nakon svih obavljenih knjiženja

Nakon gore provedenih knjiženja iskazujemo sljedeće stanje

6. Vrijednost utrošenih usluga

Razlika između dugovne i potražne strane konta 1100 je vrijednost vlastitih usluga (iz tu prikazanih faza proizvodnje), koju ne knjižimo iz potrošnje automatski.

Tu vrijednost utroška vlastitih usluga, koja je uključena u vrijednost zalihe gotovih proizvoda, najlakše potražimo sa obračunom materijalnih prometa tako, da (po predefiniranim postavkama):

• ispis ograničimo na vrstu artikla USL
• izaberemo promete internih izdavanja, gdje evidentiramo vlastite proizvodne usluge (predefinirano 6600)
• izaberemo datumsko razdoblje izdatnica (npr. mjesec, za kojeg smo već knjižili potrošnju materijala i za kojeg je već unesen datum  zaključka materijalnih prometa)