Najprije raspišemo radne naloge. S obzirom na to, da smo u sastavnici šifranta idenata za svaki poluproizvod/proizvod označili odgovarajuću šifru vrste dokumenta za proizvodnju, sa raspisom radnog naloga za IZDELEKK će automatski biti raspisana tri radna naloga. Za naš primjer:

• u vrsti dokumenta radnih 60 za 1 komad IZDELEKK, i preko njega zbog višerazinske sastavnice i u sastavnici označenih vrsta dokumenata (pogledajte i Proizvodnja pri višerazinskoj sastavnici)
  • u vrsti dokumenta 6P za 1 komad POLIZDI
  • u vrsti dokumenta 6K za 1 komad POLIZDII

Radne naloge moramo obraditi od najniže razine prema višoj (barem u slučaju, da nema potrebnih zaliha poluproizvoda).

Za slikovni prikaz tu upotrebljenih sastavnica pogledajte Sastavnice. Za slikovni prikaz tu prikazanih prometa pogledajte Prometi. Za slikovni prikaz tu prikazanih knjiženja pogledajte Knjiženja i ispisi.

1. Izrada POLIZDI

Za 1 komad POLIZDI upotrebljavamo 

• 1 komad MAT1 po cijeni 100 KN te 
• 1 sat STPRO po cijeni 100 KN.

 Vlastita cijena poluproizvoda je dakle 200 KN.

Upotrijebili smo predefiniranu vrstu dokumenta jednostavne proizvodnje 6P, zato će biti izdavanja svih za proizvodnju potrebnih materijala i usluga okupljena na vrsti dokumenta 65, a prijem poluproizvoda u vrsti dokumenta 72. Tako prijem kao izdavanje se prati na skladištu za radne naloge (RN skladište).

Automatsko knjiženje potrošnje materijala za interni prijem i interna izdavanja:

Razlika između dugovnog prometa konta 4000 i potražnog prometa konta 6000 je vrijednost vlastite usluge, koju iz potrošnje materijala ne knjižimo automatski.

 2. Izrada POLIZDII

Za 1 komad POLIZDII upotrijebimo 

• 1 komad POLIZDI i 
• 1 komad (ili sat) kooperantove usluge KOOP.

Upotrijebimo vrstu dokumenta jednostavne proizvodnje pri kooperiranju 6K, gdje će biti izdavanja svih za proizvodnju potrebnih poluproizvoda i usluga okupljena na vrsti dokumenta K3, a prijem poluproizvoda u vrsti dokumenta K1.

Budući da u tom slučaju zahtjevamo podatak o zalihi poluproizvoda u preradi kod kooperanta, najprije ćemo kooperantu prijenosom izručiti potrebne poluproizvode.

2.a. Prijenos poluproizvoda na skladište kooperanta

Prenesemo 1 komad POLIZDI, kojeg kooperantu damo na raspolaganje za daljnju obradu.

Automatsko knjiženje potrošnje materijala za prijenos:

2.b. Obrada radnog naloga - interni prijem, izdanje izdavanje (i račun kooperanta)

Kada od kooperanta primimo dostavnicu za 1 komad POLIZDII, kojem je u svojoj proizvodnji odgovarajuće dodao svoju uslugu, obradimo radni nalog, čime kreiramo promete:

2.b.1. Interna izdatnica (vrsta dokumenta K3)

Budući da smo zalihu poluproizvoda prenijeli na skladište kooperanta, izdavanje (vrsta dokumenta K3) ćemo definirati rako da će se zaliha rasknjiživati iz skladišta kooperanta.

Na izdatnici nalazimo:

• 1 komad POLIZDI - poluproizvod, koji se u procesu proizvodnje koristio odnosno prešao je u POLIZDII. U našem slučaju je taj vrijedan 200 KN.
• 1 komad odnosno sat kooperantove usluge. Taj može imati fiksnu cijenu i već unaprijed određenu - u tom slučaju se cijena za vrednovanje usluge ispuni u izdatnicu već pri obradi radnog naloga odnosno izradi izdatnice.Cijenu kooperantove usluge možemo oblikovati i naknadno (pogledajte točku - faktura kooperanta). U našem primjeru ta je vrijedna 5000 KN.

	Taj dokument nam je potreban samo za izračun vlastite cijene identa, kojeg primamo od kooperanta (vrijednost potrošenog materijala uključeno s kooperantovom uslugom), te za razduživanje "zalihe" predanih materijala kod kooperanta.
	Izabrati možemo i drugačiju postavku vrsta dokumenata: prijenos na skladište kooperanta (kao gore u točki 2.a) vraćanje tih istih materijala natrag na skladište za proizvodnju zatim izdatnicu iz redovnog skladišta za proizvodnju U takvom slučaju moramo knjižiti sva tri navedena prometa!

Izdatnice materijala za proizvodnju kod kooperanta u našem slučaju NE KNJIŽIMO. Zalihu proizvoda u doradi ćemo razdužiti posredno, s internim prijemom od kooperanta (pogledajte točku 3, vrsta dokumenta K1). U tu svrhu u toj vrsti dokumenta ne postavljamo konta za automatsko knjiženje. 

(Ako ga dodatno označimo i sa statusom "Evidencijski", program nam ga neće ponuditi za automatsko knjiženje, ali ga u tom slučaju ne možemo uključiti niti u obračun materijalnih prometa niti u obračune izdanih računa itd.)

2.b.2. Račun kooperanta

Modul jednostavne proizvodnje u internu izdatnicu ispuni naručitelja iz radnog naloga (pogledajte primjer izrađenog prometa u poglavlju Prometi).  Zato je za takve slučajeve prikladno da za naručitelja izaberemo vlastito poduzeće (izrada robe na zalihi), a u izrađenom zbirnom računu partnera promijenimo tako da u glavu računa unesemo šifru partnera - kooperanta.

Iz pozicija internih izdatnica za usluge kooperanta izradimo zbirni račun kooperanta (pogledajte Zbirni prijem računa kooperanta). Cijenu kooperantove usluge možemo unijeti odnosno promijeniti i na tako uneseni zbirni račun, a zatim još potvrdimo kalkulaciju, koja bi preračunala još vlastitu cijenu od kooperanta primljenog proizvoda (pogledajte Kalkulacija zbirnog računa kooperanta).

Za vrijednost kooperantove usluge ćemo opteretiti isti konto materijala/proizvoda/nedovršene proizvodnje u doradi, kao što smo ga opteretili pri prijenosu na skladište kooperanta (pogledajte korak 2.a). U našem slučaju kooperantu predajemo proizvode na doradu, te se stoga cjelokupni postupak izvede preko konta proizvoda u doradi - 635.

Zato je korisno, da za svaku  moguću vrstu kooperacijskih usluga unesemo odvojenu šifru materijalnog sredstva i podatak o kontu za opterećenje unesemo u polje "Konto za trošak" (pogledajte Šifrant idenata - Knjigovodstveni podaci), koji se kod unosa računa kooperanta ponudi kao zadani konto za dugovno knjiženje.

Automatsko knjiženje primljenog računa kooperanta:

2.b.3. Interni prijem (vrsta dokumenta K1)

Od kooperanta zaprimamo POLIZDII, za kojeg je bilo utrošeno:

+ 200 KN poluproizvoda POLIZDI

+ 5.000 KN kooperantove usluge 

= 5.200 vlastita cijena POLIZDII

Automatsko knjiženje internog prijema POLIZDII:

 3. Izrada proizvoda IZDELEKK

Onda kada imamo na zalihi sve za IZDELEKK potrebne poluproizvode i materijale, možemo nastaviti s proizvodnjom proizvoda.

Za 1 komad IZDELEKK upotrijebimo

• 1 komad POLIZDII (s vlastitom cijenom 5.200)
• 1 komad (ili sat) vlastite proizvodne usluge STPRO po cijeni 100

Automatsko knjiženje internog izdavanja i internog prijema u maloprodajnom skladištu za prodaju kupcima:

Razlika između dugovnog prometa konta 4000 i potražnog prometa konta 6000 je vrijednost vlastite usluge, koju iz potrošnje materijala ne knjižimo automatski.

4. Prijenos troškova materijala u nedovršenu proizvodnju

Za zaokruživanje primjera moramo pri kraju obračunskog razdoblja troškove materijala još prenijeti na teret konta nedovršene proizvodnje. To najlakše učinimo s predloškom proizvoljnog automatskog knjiženja (pogledajte Prijenos troškova u zalihe):

Temeljnica za prijenos troškova materijala na teret zalihe nedovršenih proizvoda:

5. Pregled stanja glavne knjige po svim navedenim knjiženjima

Iz svih gore navedenih knjiženja proizlazi:

6. Vrijednost pruženih usluga

Razlika između dugovnog prometa konta i potražnog prometa konta 6000 je vrijednost vlastitih usluga (iz tu prikazanih faza proizvodnje), koje iz potrošnje materijala ne knjižimo automatski.

Tu vrijednost pruženih vlastitih usluga, koja je uključena u vrijednost zalihe gotovih proizvoda, najlakše potražimo s obračunom materijalnih prometa tako da (pri zadanim postavkama):

• ispis ograničimo na vrstu identa 700
• izaberemo promete internih izdavanja, gdje evidentiramo vlastite proizvodne usluge (zadano 62, 66 i 69)
• izaberemo datumsko razdoblje dostavnica (npr. mjesec, za koji smo već knjižili potrošnju materijala i već je unesen datum zaključka materijalnih prometa)

Predložak postavke materijalnih prometa s takvim kriterijima je već predefiniran pod imenom "Vlastite usluge u zalihi gotovih proizvoda" (pogledajte i Rasknjižavanje potrošnje materijala).