U tvrtki možemo isplaćivati sejnine svojim zaposlenicima. Ako je zaposlenik i član nadzornog vijeća, treba mu nadoknaditi sejnine i troškove. Na temelju objašnjenja DURS-a, pripremamo sve potrebne šifrante kako bismo mogli izvršiti izračun.

Objašnjenja DURS-a:

U skladu s prvim stavkom 192. članka Zakona o gospodarskim društvima (Službeni list RS, br. 15/05-UPB1), u nastavku: ZGD, prvi nadzorni svijet imenuju osnivači, iz 264. članka ovog zakona jasno je da članove nadzornog vijeća koji zastupaju interese dioničara bira skupština.

Na temelju 78. članka Zakona o sudjelovanju radnika u upravljanju (Službeni list RS, br. 42/93, 61/00-odl. US: U-I-302/97 i 56/01), u nastavku: ZSDU, sudjelovanje radnika u upravljanju u organima društva može se ostvarivati i putem predstavnika radnika u nadzornom vijeću društva. U skladu s 79. člankom ZSDU, broj predstavnika radnika u nadzornom vijeću određuje se statutom društva, ali ne može biti manji od trećine članova i ne veći od polovice svih članova nadzornog vijeća društva. Predstavnike radnika koji su članovi nadzornog vijeća bira i opoziva vijeće radnika i time obavještava skupštinu društva.

Iz navedenog proizlazi da članovi nadzornog vijeća mogu biti izabrani ili imenovani.

Plaćanje članovima nadzornog vijeća uređeno je u 276. članku ZGD: za njihov rad može se osigurati plaćanje ili sudjelovanje u dobiti, što određuje statut ili skupština. Plaćanje mora biti u odgovarajućem odnosu s zadacima članova nadzornog vijeća i s financijskim položajem društva.

U skladu s 23. člankom Zakona o dohotku (Službeni list RS, br. 70/05-UPB2), u nastavku: ZDoh-1, dohodak iz zaposlenja uključuje sve prihode koje fizička osoba primi na temelju zaposlenja (u nastavku: radnik) od isplatitelja, koji je poslodavac ili druga osoba (u nastavku: poslodavac), u vezi s prethodnim ili sadašnjim zaposlenjem. Kao zaposlenje smatra se svaka ovisna ugovorna veza na temelju koje fizička osoba ima pravo na plaćanje za obavljeni rad ili uslugu, bez obzira na to je li to fizički ili intelektualni rad, uključujući stvaranje ili izvođenje autorskog djela i bez obzira na vrijeme trajanja zaposlenja. Za zaposlenje prema ovom zakonu smatra se i obavljanje rada ili usluga prokurista i direktora te obavljanje funkcije na temelju imenovanja ili izbora u državnom ili drugom organu.

U skladu s navedenim, obavljanje rada na temelju članstva u nadzornom vijeću također se smatra zaposlenjem prema ZDoh-1. Sejnine članovima nadzornog vijeća smatraju se kao dohodak iz drugog ugovornog odnosa prema 26. članku ZDoh-1, bez obzira na radnopravni status primatelja.

U skladu s navedenim, kao dohodak iz drugog ugovornog odnosa smatra se svaki pojedinačni dohodak za obavljeni rad ili uslugu na temelju članstva u nadzornom vijeću. Porezna osnovica od ovog dohotka u skladu s četvrtim stavkom 29. članka ZDoh-1 je svaki pojedinačni dohodak, smanjen za normirane troškove u visini od 10 % dohotka. Stvarni troškovi prijevoza i noćenja u vezi s obavljanjem rada i usluga mogu se priznati, priznaju se na temelju dokaza (računa) najviše do visine koju na temelju 31. članka ovog zakona odredi vlada.

Akontacija poreza na dohodak od dohotka iz drugog ugovornog odnosa izračunava se i plaća prema odredbi devetog stavka 121. članka ZDoh-1 od porezne osnovice iz četvrtog stavka 29. članka ovog zakona po stopi od 25 %.

Prema odredbi prvog stavka 267. članka Zakona o poreznom postupku (Službeni list RS, br. 25/05-UPB1 i 56/05-odluka US), u nastavku: ZDavP-1, isplatitelj dohotka iz drugog ugovornog odnosa, koji je platiša poreza, mora istovremeno s obračunom ovog dohotka izračunati i odbiti akontaciju poreza na dohodak. Porezni odbitak obavlja platiša poreza u obračunu poreznog odbitka, koji mora u skladu s Pravilnikom o obrascima za obračun poreznih odbitaka i o načinu i rokovima predlaganja obrazaca poreznom organu (Službeni list RS, br. 125/04, 31/05 i 54/05) predložiti poreznom organu na obrascu REK-1d, koji je prilog 6 ovog pravilnika.

Navedeni dohotci znače i osobne primitke, od kojih se u skladu s VIII. člankom Odluke o određivanju doprinosa za posebne slučajeve osiguranja (Službeni list RS, br. 111/00, 17/02, 22/02, 19/03, 17/04 i 17/05) plaća doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Isplatitelji ovog plaćanja plaćaju navedeni doprinos za osiguranike koji u okviru nekog drugog pravnog odnosa obavljaju rad za plaćanje i nisu na temelju istog pravnog odnosa već obvezno osigurani, u iznosu od 6 % od bruto iznosa osobnog primitka iz pravnog odnosa. Izračun navedenog doprinosa u skladu s odredbom trećeg stavka 334. članka ZDavP-1 obavlja se u obračunu poreznih odbitaka.

Kreirati moramo vrstu dokumenta:

Vrsta zaslužka SEJ:

Vrsta rada sejnine:

Doprinosi koje obračunavamo:

U šifrantu subjekata odredimo visine doprinosa: