Pri optimizaciji se ne smemo ograničiti samo na jednu proizvodnu celinu, već moramo pogledati proizvodnju kao celinu.
Uzmimo za primer proizvodnju sa tri celine, od kojih je jedna dislocirana.
Celina 60 je prva faza proizvodnje, u kojoj iz materijala i sirovina dobijamo poluproizvode i odpadke. Celina 61 je druga faza proizvodnje, gde iz poluproizvoda i materijala dobijamo nove poluproizvode. U celini 62 iz poluproizvoda, materijala i ambalaže pravimo gotov proizvod.
Pored prijema i izdavanja imamo u sistemu i tri prenosa (sive strelice).
Celine 60 i 61 se nalaze na istoj lokaciji. Podeljene su da bi pratili radne naloge na svakoj celini sa svojim poslovnim događajem, što nam pomaže pri preglednosti planiranja. Celina 62 se nalazi na drugoj lokaciji, gde prevozimo poluproizvode, napravljene u 60 i 61.
Pogledajmo, kako bi optimizovali gornju strukturu.
Pošto je celina 62 autonomna i lokacijski odvojena i zato joj trebaju svoja vlastita skladišta, ostavićemo je nedirnutu.
Združićemo sva skladišta poluproizvoda, sve odpadaka i sva skladišta materijala.
 |
Pošto su vrsta dokumenta i materijalnih prometa proizvodnje vezani samo za skladišta (ponor ili izvor u proizvodnji nije definisan), možemo u šemi da koristimo iste vrste dokumenata za različite celine (3B i 3D osnovne sheme smo združili u 3B optimizovane šeme. |
U sledećem koraku združimo još skladišta materijala i sirovina u celine 60 i 61 i skladišta ambalaže, materijala i poluproizvoda u celini 62.
Koji je prema tome rezultat ove optimizacije?
Dokumenti
|
Neoptimizovano
|
Optimizovano
|
| Radni nalozi |
3 |
3 |
| Izdavanja |
6 |
2 |
| Prijemi |
5 |
3 |
| Prenosi |
3 |
1 |
| Ukupno dokumenata |
17 |
9 |
| Skladišta |
12 |
5 |
|
Kod 1000 radnih naloga uštedimo 8000 dokumenata! |