Računanje vlastite cene proizvoda u radnim nalozima
Računanje vlastite cene proizvoda u radnim nalozima
Računanje vlastite cene proizvoda u radnim nalozima
Vlastita cena proizvoda na osnovu radnih naloga je izračunata po formuli:

Pogledajmo primer računanja vlastite cene:
Izradili smo 420 komada Proizvoda A. Za izradu smo potrošili:
Artikal |
Količina |
Cena/jeRSDici |
Vrednost
(kol*cena) |
Oklop |
420 kos |
1,900.00 |
798,000.00 |
Rotor |
421 kos |
2,370.00 |
997,770.00 |
Stator |
420 kos |
705.00 |
296,100.00 |
Montaža |
870 minut |
110.00 |
95,700.00 |
Pri potvrđivanju izrade radnog naloga program za vrednovanje upotrebljenog materijala stalno upotrebljava trenutno važeću cenu za vrednovanje.
Kada pokrenemo obnovu zalihe, proračun vlastite cene možemo da izvedemo na dva različita načina u odnosu na to, kakvo podešavanje smo izabrali u parametrima programa za radne naloge:
1. vlastita cena je jednaka za sve prijeme gotovog proizvoda
- za pojedinačni RN potraži sve obrade,
- računa se vrednost svih knjiženja materijala na dokumentima izdavanja za celokupan RN i svotu deli s brojm svih proizvedenih proizvoda i tako dobije vlastitu cenu,
- tako dobijenu vlastitu cenu množi s brojem proizvoda na svim dokumentima prijema za taj RN i tako dobije vrednost pojedinačnog dokumenta za knjiženje prijema proizvoda.
Posledica toga je, da dokumenti knjiženja izdavanja materijala i dokumenti knjiženja prijema proizvoda iste obrade međusobno nisu jednaki (osim u slučajevima, kada RN ima samo jednu obradu od. potvrdu izrade).
2. vlastita cena se menja u odnosu na svotu materijala pojedinačnog prijema
- za pojedinačni RN potraži sve obrade,
- računa se vrednost svih knjiženja materijala na dokumentima izdavanja za pojedinačnu potvrdu RN i svotu deli s brojem tada proizvedenih proizvoda i tako dobije vlastitu cenu,
- tako dobijenu vlastitu cenu množi s brojem proizvoda na dokumentu prijema i tako dobije vrednost pojedinačnog dokumenta za knjiženje prijema proizvoda.
Posledica toga je, da su dokumenti knjiženja izdavanja materijala i dokumenti knjiženja prijema proizvoda iste obrade međusobno stalno jednaki.
 |
Zadato je podešena 1. metoda (vlastita cena je jednaka za sve prijeme gotovog proizvoda). |
Ilustrativni primer RN sa 4 obrade:
Rasknjiženje materijala |
Knjiženje proizvoda (metoda 1): |
Knjiženje proizvoda (metoda 2): |
08-640-000007 - 240.000 RSD |
08-610-000005 - 250.000 RSD |
08-610-000005 - 240.000 RSD |
08-640-000008 - 250.000 RSD |
08-610-000006 - 250.000 RSD |
08-610-000006 - 250.000 RSD |
08-640-000009 - 254.000 RSD |
08-610-000007 - 250.000 RSD |
08-610-000007 - 254.000 RSD |
08-640-000010 - 256.000 RSD |
08-610-000008 - 250.000 RSD |
08-610-000008 - 256.000 RSD |
Ispis pokalkulacije RN, koji je pri upotrebi bilo koje od obe metode jednak:
Ad 1. U parametrima je izabrano preuzeto podešavanje:
vlastita cena je jednaka za sve prijeme gotovog proizvoda . VC izračunamo na osnovu celokupne potrošnje na radnom nalogu.
Rezultat takvog načina obnavljanja zaliha su različite vrednosti razknjiženja materijala i knjiženja proizvoda, ako je RN u vremenu knjiženja potrošnje materijala otvoren(status D), program popravi vrednost knjiženja proizvoda i za razdoblje, kada smo već knjižili potrošnju materijala.
REŠENJE:
- Ako nismo zaključili mesec , program izračunava vlastitu cenu proizvoda, koja je svota pojedinačnih potrošnji materijala, prosečno u odnosu na radni nalog (prema tome , kao što je u gornjem primeru upisano u tabeli u koloni "Metoda 1").
Primer ispisa skladištnoga kartona po obnavljanju zalihe:
- Ako smo mesece zaključili (prema tome uneli datum zaključka materijalnih prometa u podešavanjima) i npr. dokument je 00-640-000005 u februaru, 00-640-000006 u martu i preostala dva u aprilu, cene proizvoda će biti, predatih sa 00-640-000005 = 240,000 RSD, 00-640-000006 = 250,000 RSD, a 00-640-000007 i 00-640-000008 = 255,000 RSD.
Ilustrativni primer istoga RN s prvom i drugom obradom, sledi razdoblje knjiženja potrošnje materijala:
Razknjiženje materijala |
Knjiženje proizvoda (metoda 1): |
Knjiženje proizvoda (metoda 2): |
00-640-000007 - 240.000 RSD |
00-640-000005 - 245.000 RSD |
00-640-000005 - 240.000 RSD |
00-640-000008 - 250.000 RSD |
00-640-000006 - 245.000 RSD |
00-640-000006 - 250.000 RSD |
Kada obnovimo zalihu po 4. obradi i knjižimo potrošnju materijala (za 3. i 4. obradu, pošto smo za 1. i 2. obradu potrošnju materijala već razknjižili), vrednost knjiženja proizvoda je za 10.000 RSD premala , i program popravlja vrednosti za razdoblje, kada smo potrošnju materijala već knjižili.
Da upozorimo, da je određivanje vlastite cene proizvoda jednog radnog naloga, za kojeg se vrednost knjiženja menja, značajna samo pri zaključivanjima bilanskih razdoblja (prema tome goRSDa, kvartala ili meseca), pa u radnim nalozima, koje zaključujemo unutar bilanskog perioda, ne pratimo nedovršene proizvodnje i zbog toga računamo grupnu (prosečnu) vrednost potrošnje i grupnu (i iz tog sledeću prosečnu) vrednost izdavanja za jedan radni nalog.
Ako program ne bi koristio takva rešenja, ne bi mogli tolerisati greške pri unosu radnih naloga ili naknadno opterećivanje nabavne cene ulaznih materijala i je ta rešiteu sprejemljiu kompromis između fleksibilnim sistemom i računaodsko pravilnim delovanjem programa.
Ad 2. U parametrima je izabrano podešavanje: vlastita cena se menja u odnosu na svotu materijala pojedinačnog prijema
Rezultat takvog načina obnavljanja zaliha su iste vrednostih razknjiženja materijala i knjiženja proizvoda, i ako je RN u vremenu knjiženja potrošnje materijala otvoren (status D), program VC krajnjeg proizvoda određuje na nivou svakog pojedinačnog prijema krajnjeg proizvoda.
REŠENJE:
- Bez obzira na to, da li smo mesece zaključili (prema tome uneli datum zaključka materijalnih prometa u podešavanjima) ili ne, vlastita cena krajnjih proizvoda će zavisiti samo od potrošnje materijala, vezane na taj konkretni prijem proizvoda (prema tome, kao što je upisano u koloni "Metoda 2").
Da upozorimo, da je određivanje vlastite cene proizvoda jednog radnog naloga, za kojeg se vrednost knjiženja menja, značajna samo pri zaključivanjima bilanskih razdoblja (prema tome goRSDa, kvartala ili meseca), pa u radnim nalozima, koje zaključujemo unutar bilanskog perioda, ne pratimo nezavršene proizvodnje i zbog toga računamo grupnu (prosečnu) vrednost potrošnje i grupnu (i iz tog sledeću prosečnu) vrednost izdavanja za jedan radni nalog.
Ako program ne bi koristio takva rešenja, ne bi mogli tolerisati greške pri unosu radnih naloga ili naknadnog opterećivanja nabavne cene ulaznih materijala i to rešenje je prihvatljivi kompromis između fleksibilnih sistema i računovodski pravilnog rada programa.
Primer ispisa skladišnog kartona po obnavljanju zalihe: