Primer izračuna nadomestila za bolniško
Primer za formulu za nadomestilo za bolovanje
Na osnovi podataka o osnovi za nadomestilo iz šifranta radnika (Del17, Del18, Del19) te podataka iz šifranta prosečnih plata program prilikom obračuna plate izračunava odgovarajući indeks ili faktor, kojim je potrebno revalorizovati osnovu za nadomestilo, da bismo dobili vrednost za isplatu. Podatak prilikom obračuna takođe se upisuje u šifrant radnika u polje Del20. U formulama za izračun nadomestila se na vrednost ovog indeksa pozivamo izrazom #IndN#.
1. Kako se vrši izračun nadomestila, ako je radnik bio zaposlen ili osiguran celo prethodno godine?
A. Osnova za izračun nadomestila za bolovanje u tekućoj godini je prosečna bruto zarada radnika u prethodnoj kalendarskoj godini, od koje su plaćeni doprinosi
B. Bruto osnova iz tačke A se za isplatu u tekućem mesecu revalorizuje indeksom:
Zbog vrednosti u imeniocu gornjeg izraza je važno, u kojoj godini je radnik započeo bolovanje. Podatak o tome, koju godišnju prosečnu platu program treba da koristi, nalazimo u polju Del18 (godina).
C. Nadomestilo, koje refundira ZZZS u zavisnosti od tipa zadržanosti sa posla (31. član ZZVZZ) iznosi 100%, 90% ili 80% te osnove. Ovaj faktor koristimo u šifrantu vrsta zarada u formuli za izračun (vidi takođe primer).
2. Kako se vrši izračun nadomestila, ako je radnik celo prethodno godine primao nadomestilo plate za vreme zadržanosti sa posla?
U takvom slučaju se:
A. za osnovu uzima bruto plata iz prethodne godine
B. ta osnova se revalorizuje tako, da u imeniocu razlomka koristimo prosečnu platu te godine, iz koje je uzeta osnova (dakle prethodne godine)
3. Kako se vrši izračun nadomestila, ako radnik nije bio zaposlen celo godine u godini, iz koje se uzima osnova?
U takvom slučaju se:
A. bruto plata iz prethodnog perioda utvrđuje na uobičajen način. Pošto je radnik pri tome ostvario niži fond sati, bruto satnica će ipak biti pravilno izračunata (vidi podatke Del17 i Del19 u šifrantu radnika).
B. ta osnova se revalorizuje tako, da se u imeniocu razlomka koriste prosečne plate onih meseci, kada je radnik bio osiguran, i dele se sa onim brojem meseci, koliko je radnik bio osiguran. Za izračun indeksa revalorizacije računa se svaki mesec, u kojem je radnik bio osiguran barem jedan dan. Podatak o mesecima, kada je radnik bio osiguran, program uzima:
- iz panela radne knjižice . Program takođe uzima u obzir prekid radnog staža i uzima u obzir plate onih meseci, kada je radnik bio zapravo zaposlen.
Primer: radnik je bio zaposlen u januaru 99, zatim je usledila prekid osiguranja (dakle nema upisa u radnu knjižicu), a zatim se u decembru 99 radnik ponovo zapošljava. U izračunu indeksa će se uzeti u obzir prosečna plata za januar i decembar 1999.
 |
Pošto u šifrant prosečnih plata upisujemo podatke o prosečnoj plati za PREDHODNI mesec (jer su nam tada potrebni za izračun osnove za porez na dohodak), program prilikom izračuna koristi podatak o prosečnoj plati, upisanoj u podatku za DVA MESECA unapred. |
U našem slučaju smo očitali podatak o prosečnoj plati, koji je u šifrantu vrsta zarada upisan u periodu 1999-03 i 2000-02.
PRIMER: