Primer izračuna nadomestila za bolniško

Primjer za formulu za nadomestilo za bolovanje

Na osnovi podatkov o osnovi za nadomestilo iz šifranta delavcev (Del17, Del18, Del19) ter podatkov iz šifranta povprečnih plač program ob obračunu plače izračuna ustrezen indeks odnosno faktor, s katerim je treba revalorizirati osnovu za nadomestilo, da dobimo vrednost za isplatu. Podatak ob obračunu također zapiše u šifrant delavcev u polje Del20. U formulama za izračun nadomestila se na vrednost ovog indeksa pozivamo izrazom #IndN#.

1. Kako teče izračun nadomestila, ako je radnik bio zaposlen odnosno osiguran celo prošlu godinu?

A. Osnova za izračun nadomestila za bolovanje u tekućoj godini je prosječna bruto plaća radnika u prošloj kalendarskoj godini, od koje su plaćeni doprinosi

B. Bruto osnova iz tačke A se za isplatu u tekućem mesecu revalorizira indeksom:

Zbog vrednosti u imeniocu gornjeg izraza važno je u kojoj godini je radnik započeo bolovanje. Podatak o tome koju godišnju prosječnu plaću program treba koristiti nalazimo u polju Del18 (godina).

C. Nadomestilo, koje refundira ZZZS u zavisnosti od tipa zadržanosti s posla (31. član ZZVZZ) iznosi 100%, 90% ili 80% te osnove. Ovaj faktor koristimo u šifrantu vrsta zarada u formuli za izračun (vidi također primer).

2. Kako teče izračun nadomestila, ako je radnik celo prošlu godinu primao nadomestilo plaće za vreme zadržanosti s posla?

U takvom slučaju se:

A. za osnovu uzima bruto plaća iz prethodne godine

B. ta osnova revalorizira tako da u imeniocu razlomka koristimo prosječnu plaću te godine, iz koje je uzeta osnova (dakle prethodne godine)

3. Kako teče izračun nadomestila, ako radnik nije bio zaposlen celo godinu u godini, iz koje se uzima osnova?

U takvom slučaju se:

A. bruto plaća iz prethodnog perioda utvrđuje na uobičajen način. Budući da je radnik pri tome ostvario niži fond sati, bruto satnica će ipak biti ispravno izračunata (vidi podatke Del17 i Del19 u šifrantu delavcev).

B. ta osnova revalorizira se tako da se u imeniocu razlomka koriste prosječne plaće onih meseci, kada je radnik bio osiguran, i deli se s onim brojem meseci, koliko je radnik bio osiguran. Za izračun indeksa revalorizacije računa se svaki mesec, u kojem je radnik bio osiguran barem jedan dan. Podatak o mesecima, kada je radnik bio osiguran, program crpi:

• iz panela radničke knjižice . Program uzima u obzir i prekid radnog staža i uzima u obzir plaće onih meseci, kada je radnik bio zapravo zaposlen.

Primer: radnik je bio zaposlen u januaru 99, zatim sledi prekid osiguranja (dakle nema upisa u radnu knjižicu), a zatim se u decembru 99 radnik ponovo zapošljava. U izračunu indeksa uzimaće se u obzir prosječna plaća za januar i decembar 1999.

Budući da u šifrant prosječnih plaća upisujemo podatke o prosječnoj plaći za PREDHODNI mesec (jer su nam tada potrebni za izračun osnove za porez na dohodak), program pri izračunu stoga koristi podatak o prosječnoj plaći, zabeleženoj u podatku za DVA MESECA unapred.

U našem slučaju smo očitali podatak o prosječnoj plaći, koja je u šifrantu vrsta zarada upisana u periodu 1999-03 i 2000-02.

PRIMER:

• Za primer šifre vrste zarade za bolovanje iznad 30 dana s 80% nadomestila uzmimo preddefiniranu vrstu zarade BN8.
• Osnovu za nadomestila izračunavamo uz pomoć menija za pretragu osnove za nadomestila. Tako dobijene podatke zatim još prenose u šifrant delavcev. Ako ne raspolažemo sa svim podacima, možemo ih uneti i ručno - direktno u šifrant delavcev.
• Ob obračunu plaća program još proverava, da li nije obračunato nadomestilo veće ili manje od zakonski dozvoljenog. Ako iznos nadomestila nije u zakonskim okvirima, koristi nadomestnu formulu za najniži odnosno najveći iznos isplate i pravi platne liste s tim iznosima.
• Po uspešno završenom obračunu plaća program izračunava još indeks odnosno faktor valorizacije. Primer je prikazan u šifrantu delavcev.