Slično kao kod poslovanja na domaćem tržištu primamo robu, koja do prodaje ostaje u vlasništvu komisionara (vidi Prijem robe na komisiju - tip K) možemo u carinsko skladište primiti robu, koja je vlasništvo stranog subjekta - dobavljača robe.

Za robu koju primamo na komisiju, oblikujemo nove šifre identa. Za knjigovodstvenu vrstu identa moramo u takvom slučaju obavezno izabrati ident tipa K-komisijsko (npr. zadana vrsta 101).

1. Prijem konsignacijske robe u carinsko skladište

Za prijem konsignacijske robe u carinsko skladište otvorimo novu vrstu dokumenta, da su svi prijemi robe koja ostaje u stranom vlasništvu, odvojeni od vlastite robe. Upotrijebiti ćemo zadana vrsta dokumenta 9K0.

Automatskim knjiženjem carine knjižit ćemo na izvanbilanična konta komisijske robe.

2. Izdavanje konsignacijske robe iz carinskog skladišta

Komisijsku robu obično izdajemo zajedno s robom koja je naše vlasništvo. Izdavanje konsignacijske robe možemo pratiti u istoj vrsti dokumenta kao dnevna izdavanja i izdavanja za tranzit. Vrijednost komisijske robe ćemo ustanoviti naknadno, sa obračunom konsignacije (pogledajte točku 5). Možemo upotrijebiti zadane vrste dokumenata 910 i 930.

Automatskim knjiženjem carine knjižiti ćemo na izvanbilanična konta komisijske robe.

3. Prijem konsignacijske robe na zalihu

Ako robu prodajemo krajnjim kupcima, moramo prije prodaje robe ustanoviti njegovu nabavnu vrijednost (za materijalno knjigovodstvo) te poreznu osnovu i vrijednost PDV (za porezne evidencije).

U tu svrhu iz carinskog izdavanja izradimo prijem u robni modul (vidi Prijem robe iz carinskog skladišta).

Za idente koji su bili primljeni u komisiju, po prijemu na veleprodajno skladište knjiži se samo vrijednost obračunanog PDV. Za razliku od prijema komisije od domaćeg dobavljača za protukonto ne izaberemo obaveze do komisionara, već konto unaprijed uračunatog PDV (kao pri uvozu robe - za detalje vidi Nabava robe iz uvoza).

Taj dokument nastupa u poreznoj evidenciji.

4. Prodaja konsignacijske robe

Robu prodamo krajnjem kupcu, domaćem ili u inozemstvu. Po automatskom knjiženju izdanog računa nastane knjiženje, gdje je dio vrijednosti prihoda knjižen na konto kratkoročnih (privremeno od strane principala još nezaračunatih) obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje. Vrijednost na kontu (privremeno od strane principala još nezaračunatih) prihoda je jednaka nabavnoj vrijednosti robe po obračunu iz prijema na carinsko skladište (pogledajte točku 3).

5. Obračun konsignacije - komisijska prijava

Periodično (npr. tjedno, dekadno, mjesečno) konsignacijskog partnera obavijestimo o realiziranoj prodaji robe, prodane iz konsignacije.

Pomoću funkcije za obračun konsignacije prikupiti ćemo odgovarajuća izdavanja po datumu i brojevima vrste dokumenta.

U izabranoj vrsti dokumenta program kreira račun zbirnog izdavanja. U tu svrhu je zadana vrsta dokumenta zbirnog izdavanja KO0, koja je označena kao evidencijska - te račune ne možemo automatski knjižiti i ne pojavljuju se u poreznim evidencijama. Koristimo ih samo zato, da podatke iz njih ispišemo u obliku obavijesti konsignacijskom partneru o količinama i vrijednostima prodane robe.

6. Faktura dobavljača

Na osnovu naše obavijesti o prodaji partner nam pošalje račun za plaćanje prodane robe. Unesemo ga kao račun tipa zbirno, koji ne utječe na zalihu, a povećava obaveze prema vlasniku robe. Za izradu zbirnog računa možemo upotrijebiti zadanu vrstu dokumenta 151. Taj račun izradimo jednostavno iz automatski kreiranog računa zbirnog izdavanja pomoću funkcije za dodavanje - vidi zbirni prijem.

Budući da dokument ne ulazi u porezne evidencije, mora imati unijetu odgovarajuću poreznu tarifu (zadano: NN), što obično definiramo već pri obračunu konsigancije.

Automatsko knjiženje duga prema konsignatoru je izvedeno tako, da knjižimo cjelokupnu obavezu prema konsignatoru na konto kratkoročnih obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje, a istovremeno rasteretimo konto kratkoročnih (privremeno od strane principala još nezaračunatih) obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje, gdje je knjiženje nastalo po prodaji robe (vidi točku 4).

Na tome kontu kratkoročnih (privremeno od strane principala još nezaračunatih) obaveza iz komisijske i konsignacijske prodaje pri tome mogu naravno nastati razlike. Budući da knjiženje na kontu 2421 ne možemo izvesti u stranoj valuti, moramo razlike na tom kontu zatvarati ručno.

7. Pregled zalihe konsignacijske robe

Pregled zalihe možemo izraditi ispisom skladišnog kartona (upotrebom opcije "Uvažavaj carinska skladišta")ili pregledom trenutne zalihe (s obaveznim izborom datuma zalihe i opcijom "Samo carinska skladišta").

Za detaljniju analizu kretanja zalihe u pojedinom obračunskom razdoblju možemo koristiti obračun prometa u carinskom skladištu, koji daje početno stanje zalihe komisijske robe, prijeme i izdavanja u razdoblju te zalihu na kraju razdoblja. 

Kao datumski kriterij tu obavezno upotrijebimo datum otpreme a ne datum računa!

Označimo vrste dokumenta prijema i izdavanja iz carinskog skladišta, s kojim pratimo kretanja konsignacijske robe, izaberemo vrstu identa "K - 101" te izaberemo odgovarajući oblik ispisa (npr. "Po šifri sa početnim i krajnjim stanjem".