 | Loading… |
|
|
|
Terminologija
Terminologija
Terminologija
 |
Za bilo kakvo komuniciranje potrebno je poznavati značenje osnovnih pojmova, s
kojim komunikaciju opisujemo. Za pojednostavljenje terminologije najprije pogledajmo šta
određen izraz znači.
U ovom programskom paketu bavićemo se sa razgradnjom (definicijom) nekog
proizvoda. Nosilac cjelokupne strukture, o kojoj ćemo govoriti, je
proizvod. U našem paketu proizvode razgrađujemo od vrha prema dole, dakle
ako pojednostavimo: Izaberemo neki proizvod i upitamo se Iz čega ja taj proizvod sastavljen? I S kojim radnim operacijama smo ga sastavili? Odgovor na prvo pitanje može biti spisak materijala, sastavnica i sastavnih
dijelova. Na drugo, lista operacija, kojih je potrebno po određenom redoslijedu izvršiti. Sve podatke dakle razdijelimo na komadne (sasatvnice) i postupkovne (postupci).
Sastavnica
| Sastavnica je plan, kako je neki proizvod sastavljen. Za podatke u sastavnicama
postoji veliki broj različitih naziva i definicija, iako u praktičnoj upotrebi to možemo
pojednostaviti. Nije potrebno npr. Razlikovati sastavnice i sastavne dijelove,
jer možemo sastavni dio predstaviti kao sastavnicu, koji je sastavljen iz jednog
materijala, koji se preoblikuje tj. Obradi tako, da ga nije moguće više vratiti u
prethodno stanje.
| Strukturna sastavnica
| Proizvodi su često sastavljeni iz velikog broja različitih dijelova, koji po
pravilu nisu svi direktno ugrađeni u končanoj montaži proizvoda. Zato proizvode razgradimo
na jednostavnije poluproizvode tj. Podsastavnice. S tim pojednostavimo pogled na proizvod
i istovremeno omogućimo korištenje iste podsastavnice na više srodnih konačnih
proizvoda. To nam pojednostavi pripremu normativa i pojeftini proizvodnju, jer možemo
odjednom izraditi podsastavnice za više proizvoda. Svaku podsastavnica možemo predstaviti kao
proizvod, koji opet ima svoju razgradnju u obliku sastavnice i liste
operacaja tj. Postopaka. Svaki proizvod dakle možemo predstaviti kao razgranatu strukturu proizvoda, poluproizvoda i materijala. Govorimo dakle o strukturnoj sastavnici.
Programski paket DataLab PANTHEON omogućava neograničen broj nivoa.
| Poluproizvod (sastavnica ili sastavni dio)
| Poluproizvod moiže biti sastavnica ili sastavni dio te je takođe kao i proizvod nositelj
daljnjih poluproizvoda i materijala iz kojih je
sastavljen. Poluproizvod je dakle predmet, sastavljen iz jednog, da ili više
materijala i/ili jednog, dva ili više poluproizvoda. Za sastavnicu je pored oznake o
kojem poluproizvodu se radia, najznačajniji podatak o količini potrebnih poluproizvoda, za
npr. jedan proizvod.
| Material (sirovina)
| Predstavlja nam npr. Sirovinu ili bilo koji drugi predmet, kojeg kupimo i
upotrijebimo u našem proizvodu, na bilo kojem nivou. Baš kao i kod poluproizvoda,
kod materijala je takođe jedan od najznačajnijih podataka njegova potrebna količina za proizvod.
| Alternativa
| Proizvod nije nužno uvijek izrađen iz istog materijala, jer se u nedostatku željenog
materijala često javi potreba, da ga zamijenimo sa drugim. Dakle možemo sastavnicu razgraditi takođe na drugačiji način, što nazivamo
alternativom. Budući da drugi materijal obično sa sobom nosi takođe drugačiji tehnološki
postupak, i postupci tj. Operacije imaju oznaku alternative, u koju spadaju.
| Postupak
| Postupak nam predstavlja redoslijed operacija, potrebnih, da iz materijala i poluproizvoda u
sastavnici dobijemo novi poluproizvod ili proizvod. Redoslijed je veoma značajan pri
serijskoj proizvodnji, nešto manje kod proizvodnji po narudžbi.
| Operacija
| Operacija je najdetaljniji podatak kod tehnološkog dijela razgradnje
proizvoda. Operacije mogu biti unutrašnje ili vanjske (kooperacija), mogu biti radne ili
kontrolne itd. Ipak sve operacije imaju nešto zajedničko: svaka operacija ima
neko trajanje i svaka operacija mora biti vezana na neko radno mjesto.
| Trajanje operacije
| Trajanje operacije se obično izračunava iz tri podatka. Prvi i
najznačajniji je Tehnološko ili komadno vrijeme (Tn), onda je tu još Pripremno-zaključno vrijeme (Tpz) i naravno broj proizvoda, koji ide kroz neku operaciju.
| Kapacitete
| dobijemo, kada sastavimo radni kalendar i podatke iz šifranta tehnoloških jedinica. Kalendar nam da jedenostaven podatek da li je neki dan radni ili neradni. Za
radni dan se onda za svaku mašinu posebno izračuna neto kapacitet, koji se
izračuna po slijedećeoj formuli:
neto kapacitet = (( br.mašina * br.smjena * sati po smjeni ) + dostig.norme
% ) - gubici %
VSvi podaci se ažuriraju u šifrantu tehnoloških jedinica
| Potrebe po kapacitetima
| dobijemo na malo teži način. Osnova su naravno sastavnice i tehnologija, te
naravno količine i krajnji termin kojeg želimo planirati. Preko tih podataka dođemo do radnih
operacija. Pri svakoj operaciji imamo još nekih podataka:
| Tehnološko vrijeme
| Vrijeme radne Operacije, potrebno za izradu jednog proizvoda
| Pripremno zaključno vrijeme
| Vrijeme za pripremu radnog mjesta pred početak radne operacije i
uspostavljanje prvobitnog stanja po zaključku radne operacije. Važi za jednu operaciju i
cijelu seriju.
| Međuvrijeme
| Vrijeme između dvije radne Operacijama, vezano je na mašinu - dakle opisuje nam vrijeme, koje
mora proći između korištenja dvije mašine.
| Tekuće vrijeme
| Vrijeme, koje mora proći između početka prethodne operacije i početka trenutne
operacije. Računati se može na više načina!!!
| Optimalna količina
| Količina za proizvodee u velikoserijskoj proizvodnji. Koristi se u jednoj od varijanti
za izračun tekućeg vremena.
| Radno mjesto
| Radno mjesto je malo preuzak izraz, jer operacije sadrže i druge stvari
osim samo radne operacije. Zato zbog toga radije koristimo izraz Tehnološka jedinica. Tehnološka jedinica ima opet svoje osobine, koje ćemo pogledati, kada
budemo govorili o šifrantu tehnoloških jedinica, a još detaljnije u drugoim poglavlju, kada
budemo govorili o planu i zauzetosti kapaciteta.
| Radni nalog
| Radni nalog je…
| Nalog - narudžba
| Nalog smo u programu imenovali kao narudžba. S tim smo postigli vezu između prodaje
i proizvodnje samo preko jednog jedinog dokumenta. Uz nalog ide i pojam
pozicije u primjeru narudžbi jednakih proizvoda na jednoj narudžbi.
| Plan
| Predstavlja oznaku, koja udružuje grupu narudžbi ili radnih naloga. Razlikujemo glavni proizvodni plan i izvedene planove.
| Broj operacije.
| Broj operacije prenese se na radni list iz tehnološkog postupka.
Koristi se za identifikaciju pojedine operacije, jer sve operacije imaju na
istom proizvodu jednak broj RN i jednak NALOG.
| Strukturni raspis
| proizlazi iz krajnjeg proizvoda i po raspisu istog nastaje dokumentacija za sve
nivoe. Drugim riječima po raspisu krajnjeg proizvoda nastaje takođe cjelokupna
dokumentacija za sve poluproizvode i sastavne dijelove, kao i za krajnji proizvod. S
tim načinom raspisa mogućnost greške je minimalna. Jedini zahtjev je, da moramo
prije početka prve operacije na najdubljem nivou vidjeti, koji proizvod
(varijantu) želimo izraditi. Pri strukturnom raspisu imamo takođe mogućnost samostalnog
združivanja jednakih podsastavnica, što nam dodatno optimizira proizvodnju. Računar
takođe zapamti pripadnost, što nam je od velike pomoći pri praćenju proizvodnje.
Takav način raspisa je uključen u osnovnoj verziji programskog paketa. Primjeren
je za proizvodnju po narudžbi, maloserijsku proizvodnju i velikoserijsku proizvodnju, gdje su ciklusi izrade kraći tj. gdje je cijena
ugrađenog rada i materijala prevelika, da bi mogli izraditi poluproizvode “napamet”, kako je to obično pri nivojskom raspisu. Svi radni nalozi, koji proizlaze iz jednog
proizvoda, (svi poluproizvodi) imajo istu oznaku NALOG-a, koji ih na neki način povezuje. Tako
korisnik već na prvi pogled vidi o kojem proizvodu se radi.
| Nivojski raspis
| izradi dokumentaciju samo za prvi nivo, što znači, da je potrebno sve
poluproizvode i sastavne dijelove raspisati posebno, pri čemu korisnik mora paziti, da raspiše sve
sve sastavne dijelove, da raspiše prave sastavne dijelove, te da ih raspiše u pravoj količini. Budući da nivojski raspis ne omogućava nikakve kontrole prije navedenih poteškoća,
mnogo je veća odgovornost na ljudima, koji vode proizvodnju i u njihovoj sposobnosti
predviđanja proizvodnje za buduće razdoblje. Takav način raspisa koristi se
u velikoserijskoj proizvodnji, gdje je ciklus izrade veći, nego što je rok isporuke,
i potrebno je dakle početi sa izradom sastavnih dijelova prije, nego što je poznata
količina i izvedba (varijanta) krajnjih proizvoda.
| MRP
| Material Resource Planning. Planiranje potrebnih materijala, sirovina i
poluproizvoda, koje trebamo u proizvodnji.
| CRP
| Capacity Resource Planning. Planiranje potrebnih kapaciteta resursa, koje trebamo u proizvodnji.
| MPS
| Master Production Schedule. Glavni plan, na osnovu kojeg vršimo planiranje.
|
| Loading… |
| Loading… |
|
|
|
|