 | Loading… |
|
|
|
Terminologija
Terminologija
Terminologija
 |
Za bilo kakvu komunikaciju, potrebno je poznavati značenje osnovnih
pojmova, kojima komuniciramo. Za pojednostavljenje terminologije
najprije pogledajmo šta određen izraz znači.
U ovom programskom paketu ćemo se baviti definicijom nekog proizvoda. Nositelj
cjelokupne strukture, o kojoj ćemo govoriti, je proizvod. Prema tome, u našem
paketu proizvode uvijek razgrađujemo od gore prema dolje, prema tome, ako
pojednostavimo: Izaberemo neki proizvod i pitamo se Iz čega ja taj proizvod
sastavljen? I S kojim radnim operacijama smo ga sastavili? Odgovor na
prvo pitanje može biti popis materijala, sastavnica i sastavnih dijelova. Na
drugo, popis operacija, koje je potrebno po određenom redoslijedu izvršiti. Sve
podatke prema tome dijelimo na komadne (sastavnice) i postupkovne (postupci).
Sastavnica
| Sastavnica je nacrt, kako je neki proizvod
sastavljen. Za podatke u sastavnicama postoji veliki broj različitih naziva
i definicija, ali u praktičnoj upotrebi možemo proces pojednostaviti. Nije
potrebno npr. razdvajati sastavnicu od sastavnih dijelova, već možemo
sastavni dio predstaviti kao sastavnicu, koja je sastavljena iz jednog
materijala, koji se preoblikuje tako, da ga nije moguće više vratiti u
prethodno stanje.
| Strukturna sastavnica
| Proizvodi su često sastavljeni iz velikog broja različitih
dijelova, koji po pravilu nisu svi direktno ugrađeni u krajnjoj montaži
proizvoda. Zato proizvode razgradimo na jednostavnije poluproizvode,
odnosno podsastavnice. Time pojednostavimo pogled na proizvod i
istovremeno omogućimo upotrebu istog podsklopa na većem broju srodnih
krajnjih proizvoda. To nam pojednostavi pripremu normativa i pojeftini
proizvodnju, jer možemo odjednom izraditi podsklopove za više proizvoda.
Svaki podsklop možemo predstaviti kao proizvod, koji ima opet svoju
razgradnju u obliku sastavnice i popisa operacija, odnosno postupaka.
Svaki proizvod, prema tome, možemo predstaviti kao razgranatu
strukturu proizvoda, poluproizvoda i materijala. Prema tome,
govorimo o strukturnoj sastavnici. Programski paket DataLab PANTHEON™
omogućava neograničeni broj nivoa.
| | Poluproizvod (sastavnica ili
sastavni dio) | Poluproizvod može biti
sastavnica ili sastavni dio, te je isto kao i proizvod, nositelj
daljnjih poluproizvoda i materijala iz kojih je sastavljen. Poluproizvod
je prema tome predmet, sastavljen iz jednog, dva ili više materijala
i/ili jednog dva ili više poluproizvoda. Za sastavnicu je pored oznake o
kojem poluproizvodu se radi, najvažniji podatak o količini potrebnih
poluproizvoda, za npr. 1 proizvod.
| Materijal (sirovina)
| Nam predstavlja npr. sirovinu ili bilo koji drugi predmet, koji
kupimo i upotrijebimo u našem proizvodu, na bilo kojem nivou. Isto kao i
kod poluproizvoda, i kod materijala je jedan od najvažnijih podataka
njegova potrebna količina za proizvod.
| Alternativa
| Proizvod nije obavezno uvijek izrađen od
istog materijala, jer se u nedostatku željenog materijala često pojavi
potreba za tim, da ga zamijenimo s drugim. Prema tome, sastavnicu
možemo razgraditi i na drugačiji način, što nazivamo alternativa. Pošto
drugi materijal uobičajeno sa sobom nosi i drugačiji tehnološki
postupak, i postupci, odnosno operacije imaju oznaku alternative, u koju
spadaju.
| Postupak
| Postupak nam predstavlja redoslijed operacija, potrebnih da iz
materijala i poluproizvoda u sastavnici dobijemo neki poluproizvod ili
proizvod. Redoslijed je vrlo važan pri serijskoj proizvodnji, a nešto
manje kod proizvodnje po narudžbi.
| Operacija
| Operacija je najdetaljniji podatak kod
tehnološkog dijela razgradnje proizvoda. Operacije mogu biti unutrašnje
ili vanjske (kooperacija), mogu biti radne ili kontrolne itd. Ali, sve
operacije imaju nešto zajedničko: svaka operacija ima neko trajanje i
svaka operacija mora biti vezana na neko radno mjesto.
| Trajanje operacije
| Trajanje operacije se obično izračunava iz tri podataka. Prvi i
najvažniji je tehnološko ili komadno vrijeme (Tn), onda je tu još
pripremno-zaključno vrijeme (Tpz) i naravno broj proizvoda, koji
ide kroz neku operaciju.
| Kapaciteti
| Dobiju se, kada sastavimo radni kalendar i
podatke iz šifranta tehnoloških jedinica. Kalendar nam da jednostavan
podatak da li je neki dan radni ili neradni. Za radni dan se onda za
svaki stroj posebno izračunava neto kapacitet, koji se izračunava po
slijedećoj formuli:
neto kapacitet = (( br.strojeva * br.smjena * sati po smjeni ) +
prebac.norme % ) - gubici %
Svi podaci se ažuriraju u šifrantu tehnoloških jedinica
| | Potrebe kapaciteta | Dobijemo na
malo teži način. Osnova su, naravno, sastavnice i tehnologija, zatim
količina i krajnji termin, kojeg želimo planirati. Preko tih podataka
dođemo do radnih operacija. Kod svake operacije imamo još nekih
podataka:
| Tehnološko vrijeme
| Vrijeme radne operacije, potrebno za
izradu jednog proizvoda
| Pripremno zaključno vrijeme
| Vrijeme za pripremu radnog mjesta prije početka radne
operacije i uspostavljanje prvobitnog stanja po završetku radne
operacije. Važi za jednu operaciju i cijelu seriju.
| | Međuvrijeme |
Vrijeme između dvije radne operacije, vezano je za stroj - prema tome,
opisuje nam vrijeme, koje mora proteći između upotrebe dva stroja.
| Tekuće vrijeme
| Vrijeme, koje mora proteći između početka prethodne
operacije i početka trenutne operacije. Može se izračunati na više
načina!!!
| Optimalna količina
| Količina za proizvode u velikoserijskoj
proizvodnji. Upotrebljava se u jednoj od varijanti za izračunavanje
tekućeg vremena.
| Radno mjesto
| Radno mjesto je malo preuzak izraz, jer operacije sadrži
još nešto osim samo radne operacije. Zato s tim u vezi radije koristimo
izraz Tehnološka jedinica. Tehnološka jedinica ima opet svoje
karakteristike, koje ćemo vidjeti, kada budemo govorili o šifrantu
tehnoloških jedinica, a još detaljnije u drugom poglavlju, kada budemo
govorili o planu i zauzetosti kapaciteta.
| Radni nalog
| Radni nalog je…
| Nalog - narudžbi
| Nalog smo u programu imenovali jednostavno narudžba. Time
smo dostigli vezu između prodaje i proizvodnje samo preko jednog jedinog
dokumenta. Uz nalog ide i pojam pozicije, u slučaju narudžbi jednakih
proizvoda na jednoj narudžbi.
| Plan
| Predstavlja oznaku, koja udružuje grupu
narudžbi ili radnih naloga. Poznajemo glavni proizvodni plan i izvedene
planove.
| Broj operacije.
| Broj operacije se prenese na radnu listu iz tehnološkog
postupka. Upotrebljava se za identifikaciju pojedine operacije, s
obzirom da sve operacije na istom proizvodu imaju isti broj RN i isti
NALOG.
| Strukturni raspis
| proizlazi iz krajnjeg proizvoda i pri
raspisu istoga nastane dokumentacija za sve nivoe. Drugim riječima, pri
raspisu krajnjeg proizvoda nastane i cjelokupna dokumentacija za sve
poluproizvode i sastavne dijelove, kao i za krajnji proizvod. Tim
načinom raspisa je mogućnost greške minimalna. Jedini zahtjev je, da
prije početka prve operacije na najdubljem nivou moramo znati, koji
proizvod (varijantu) želimo izraditi. Pri strukturnom raspisu imamo i
mogućnost automatskog udruživanja jednakih podsastavnica, što nam
dodatno optimizira proizvodnju. Računalo također zapamti pripadnost,
koja nam je od velike pomoći pri praćenju proizvodnje. Takav način
raspisa je uključen u osnovnoj verziji programskog paketa. Primjeren je
za proizvodnju po narudžbi, maloserijsku proizvodnju i velikoserijsku
proizvodnju, gdje su ciklusi izrade kraći, odnosno gdje je cijena
ugrađenog posla i materijala prevelika, da bi mogli izraditi
poluproizvode “napamet”, kako je to kod nivojskog raspisa. Svi radni
nalozi, koji proizlaze iz jednog proizvoda, (svi poluproizvodi) imaju
istu oznaku NALOG-a, koje na neki način povezuje. Tako korisnici već na
prvi pogled vide o kojem proizvodu se radi.
| Nivojski raspis
| izradi dokumentaciju samo za prvi nivo, što znači, da je
potrebno sve poluproizvode i sastavne dijelove raspisati posebno, pri
čemu mora korisnik paziti, da raspiše stvarno sve sastavne
dijelove, da raspiše prave sastavne dijelove, i da ih raspiše u
pravoj količini. Pošto nivojski raspis ne omogućava nikakvu
kontrolu prije navedenih poteškoća, mnogo veća je odgovornost na
ljudima, koji vode proizvodnju i u njihovoj sposobnosti predviđanja
proizvodnje za slijedeće razdoblje. Takav način raspisa se upotrebljava
u velikoserijskoj proizvodnji, gdje je ciklus izrade veći, nego što je
rok isporuke, i prema tome, potrebno je početi s izradom sastavnih
dijelova prije nego što je poznata količina i varijanta krajnjih
proizvoda.
| MRP
| Materijal Resource Planning. Planiranje
potrebnih materijala, sirovina i poluproizvoda, koji nam trebaju u
proizvodnji.
| CRP
| Capacity Resource Planning. Planiranje potrebnih kapaciteta
resursa, koji nam trebaju u proizvodnji.
| MPS
| Master Production Schedule. Glavni plan, na
osnovu kojeg vršimo planiranje.
|
| Loading… |
| Loading… |
|
|
|
|