| Sastavnica |
Sastavnica je nacrt, kako je neki proizvod sastavljen. Za podatke u sastavnicama postoji veliki broj različitih naziva i definicija ali u praktičnoj upotrebi možemo proces pojednostaviti. Nije potrebno npr. razdvajati sastavnicu od sastavnih delova, već možemo sastavni deo predstaviti kao sastavnicu, koja je sastavljena iz jednog materijala, koji se preoblikuje tako, da ga nije moguće više vratiti u prethodno stanje. |
| Strukturna sastavnica |
Proizvodi su često sastavljeni iz velikog broja različitih delova, koji po pravilu nisu svi direktno ugrađeni u konačnoj montaži proizvoda. Zato proizvode razgrađujemo na jednostavnije poluproizvode odn. podsastavnice. Time pojednostavljujemo pogled na proizvod i istovremeno omogućimo upotrebu istog podsklopa na većim srodnim krajnjim proizvodima. Ovo nam pojednostavljuje pripremu normativa i pojeftinjuje proizvodnju, jer možemo odjednom da izradimo podsklopove za više proizvoda. Svaki podsklop možemo predstaviti kao proizvod, koji ima opet svoju razgradnju u obliku sastavnice i spisak operacija odn. postupaka. Svaki proizvod prema tome možemo predstaviti kao razgranatu strukturu proizvoda, poluproizvoda i materijala. Prema tome govorimo o strukturnoj sastavnici. Programski paket DataLab PANTHEON omogućava neograničeni broj nivoa. |
| Poluproizvod (sastavnica ili sastavni deo) |
Poluproizvod može biti sastavnica ili sastavni deo i isto kao i proizvod nosilac je daljih poluproizvoda i materijala iz kojih je sastavljen. Poluproizvod je prema tome predmet, sastavljen iz jednog, dva ili više materijala i/ili jednog dva ili više poluproizvoda. Za sastavnicu je pored oznake o kom poluproizvodu se radi, najvažniji podatak o količini potrebnih poluproizvoda za npr. 1 proizvod. |
| Materijal (sirovina) |
Nam predstavlja npr. Sirovinu ili koji god drugi predmet, koji kupujemo i koristimo u našem proizvodu, na kojem god nivou. Isto kao i kod poluproizvoda i kod materijala je jedan od najvažnijih podataka njegova potrebna količina za proizvod. |
| Alternativa |
Proizvod nije obavezno uvek izrađen od istog materijala. U nedostatku željenog materijala često se javlja potreba za alternativom tj da ga zamenimo drugim. Prema tome možemo sastavnicu razgraditi i na drugačiji način, što nazivamo alternativa. Pošto drugi materijal uobičajno sa sobom nosi i drugačiji tehnološki postupak i postupci odn. Operacije imaju oznaku alternative u koju spadaju. |
| Postupak |
Postupak nam predstavlja redosled operacija potrebnih da iz materijala i poluproizvoda u sastavnici dobijemo neki poluproizvod ili proizvod. Redosled je vrlo važan u serijskoj proizvodnji, a nešto manje kod proizvodnje po narudžbini. |
| Operacija |
Operacija je najdetaljniji podatak kod tehnološkog dela razgradnje proizvoda. Operacije mogu biti unutrašnje ili spoljašnje (kooperacija), mogu biti radne ili kontrolne itd. Ali sve operacije imaju i nešto zajedničko: svaka operacija ima neko trajanje i svaka operacija mora biti vezana za neko radno mesto. |
| Trajanje operacije |
Trajanje operacije se obično izračunava iz tri podatka. Prvi i najvažniji je Tehnološko ili komadno vreme (Tn), onda je tu još Pripremno-zaključno vreme (Tpz) i naravno broj proizvoda, koji ide kroz neku operaciju. |
| Kapaciteti |
dobiju se, kada sastavimo radni kalendar i podatke iz šifarnika tehnoloških jedinica. Kalendar nam pruža jednostavan podatak da li je neki dan radni ili neradni. Za radni dan se onda za svaku mašinu posebno izračunava neto kapacitet, koji se izračunava po sledećoj formuli:
neto kapacitet = (( br.mašina * br.smena * sati po smeni ) + prebac.norme % ) - gubici %
Svi podaci se ažuriraju u šifarniku tehnoloških jedinica |
| Potrebe kapaciteta |
dobijemo na malo teži način. Osnova su naravno sastavnice i tehnologija, zatim naravno i količina i krajnji termin, koji želimo da planiramo. Preko tih podataka dolazimo do radnih operacija. Kod svake operacije imamo još nekih podataka: |
| Tehnološko vreme |
Vreme Rad. Operacije, potrebno za izradu jednog proizvoda |
| Pripremno zaključno vreme |
Vreme za pripremu radnog mesta pre početka radne operacije i uspostavljanje prvobitnog stanja po završetku radne operacije. Važi za jednu operaciju i celu seriju. |
| Među vreme |
Vreme između dve Rad. Operacije, vezano je za mašinu - prema tome opisuje nam vreme, koje mora proteći između upotrebe dve mašine. |
| Tekuće vreme |
Vreme, koje mora proteći između početka prethodne operacije i početka trenutne operacije. Može se izračunati na više načina!!! |
| Optimalna količina |
Količina za proizvode u višeserijskoj proizvodnji. Upotrebljava se u jednoj od varijanti za izračunavanje tekućeg vremena. |
| Radno mesto |
Radno mesto je malo preuzak izraz, jer operacije sadrže još nešto osim samo radne operacije. Zato sa tim u vezi radije koristimo izraz Tehnološka jedinica. Tehnološka jedinica ima opet svoje karakteristike, koje ćemo videti, kada budemo govorili o šifarniku tehnoloških jedinica, a još detaljnije u drugom poglavlju, kada budemo govorili o planu i zauzetosti kapaciteta. |
| Radni nalog |
Radni naloge je… |
| Nalog - narudžbina |
Nalog smo u programu imenovali kao narudžbina. Time smo dostigli vezu između prodaje i proizvodnje samo preko jednog jedinog dokumenta. Uz nalog ide i pojam pozicije u slučaju narudžbina jednakih proizvoda na jednoj narudžbini. |
| Plan |
Predstavlja oznaku, koji združuje grupu narudžbina ili radnih naloga. Poznajemo glavni proizvodni plan i izvedene planove. |
| Broj operacije |
Broj operacije se prenese na radnu listu iz tehnološkog postupka. Upotrebljava se za identifikaciju pojedine operacije, pošto sve operacije na istom proizvodu imaju isti broj RN i isti NALOG. |
| Strukturni raspis |
proizlazi iz krajnjeg proizvoda i pri raspisu istoga nastaje dokumentacija za sve nivoe. Drugim rečima pri raspisu krajnjeg proizvoda nastaje i celokupna dokumentacija za sve poluproizvode i sastavne delove, kao i za krajnji proizvod. Tim načinom raspisa je mogućnost greške minimalna. Jedini zahtev je, da pre početka prve operacije na najdubljem nivou moramo znati, koji proizvod (varijantu) želimo da izradimo. Pri strukturnom raspisu imamo i mogućnost automatskog združivanja jednakih podsastavnica, što nam dodatno optimizira proizvodnju. Računar takođe pamti pripadnost, koja nam je od velike pomoći prilikom praćenja proizvodnje. Takav način raspisa je uključen u osnovnoj verziji programskog paketa. Primeren je za proizvodnju po narudžbini, maloserijsku proizvodnju i višeserijsku proizvodnju, gde su ciklusi izrade kraći odn. gde je cena ugrađenog posla i materijala prevelika, da bi mogli izraditi poluproizvode “na pamet”, kako je to kod nivojskog raspisa. Svi radni nalozi, koji proizilaze iz jednog proizvoda (svi poluproizvodi) imaju istu oznaku NALOG-a, koje na neki način povezuje. Tako korisnici već na prvi pogled vide o kom proizvodu se radi. |
| Nivoiski raspis |
izrađuje dokumentaciju samo za prvi nivo, što znači da je potrebno sve poluproizvode i sastavne delove raspisati posebno, pri čemu mora korisnik paziti, da raspiše stvarno sve sastavne delove, da raspiše prave sastavne delove, i da ih raspiše u pravoj količini. Pošto nivoiski raspis ne omogućava nikakvu kontrolu pre navedenih teškoća, mnogo veća je odgovornost na ljudima, koji vode proizvodnju i u njihovoj sposobnosti predviđanja proizvodnje za naredno razdoblje. Takav način raspisa se upotrebljava u višeserijskoj proizvodnji, gde je ciklus izrade veći, nego što je nabavni rok, i prema tome potrebno je početi sa izradom sastavnih delova pre nego što je poznata količina i varijanta krajnjih proizvoda. |
| MRP |
Materijal Resource Planning. Planiranje potrebe materijala, sirovina i poluproiz., koji nam trebaju u proizvodnji. |
| CRP |
Capacity Resource Planning. Planiranje potrebe kapaciteta resursa, koji nam trebaju u proizvodnji. |
| MPS |
Master Production Schedule. Glavni plan, na osnovu kojeg vršimo planiranje. |