 | Loading… |
|
|
|
Zaokruživanje nakon uvođenja eura
Zaokruživanje nakon uvođenja eura 
 |
Ova stranica sadrži informacije koje su specifične za Sloveniju. Najvjerovatnije je manje relevantna u drugim zemljama. |
Po uvođenju eura u RS pojavili su se problemi sa samim zaokruživanjem cijena i poreza na izdatim dokumentima. Budući da od nadležnih institucija (u nastavku) nismo dobili nikakve konkretne odgovore, ne možemo jednostrano objaviti preporučene postavke samih zaokruživanja i izračunavanja cijena i poreza u programu. Također, sama legislativa (u nastavku), koja uređuje ovo područje u RS, je prilično oskudna, stoga korisnicima predlažemo da se sa računovodstvenim i internim pravilnikom u preduzeću odluče za način zaokruživanja i izračunavanja cijena i poreza i da si u skladu s tim postave odgovarajuće parametre u programu. U nastavku je još nekoliko dodatnih objašnjenja za lakšu odluku i razumijevanje problematike.
1. Legislativa
Zakon o uvođenju eura (ZUE; Službeni list RS 114/2006) u 19. članu kaže:
(1) S danom uvođenja eura, prodajne cijene za robu i usluge preračunavaju se na najmanje tri decimalna mjesta i zaokružuju te prikazuju na ne manje od dva decimalna mjesta.
(2) Kada se roba i usluge prodaju u velikim količinama (na primjer električna energija, telefonski impuls, osnovne komunalne usluge, naftni derivati, zemni plin i ukapljeni naftni plin), prilikom preračunavanja cijena iz tolara u eure, cijene se zaokružuju i prikazuju na ne manje od četiri decimalna mjesta.
(3) Iznosi međusobnih operacija moraju se zaokružiti na najmanje onoliko decimalnih mjesta koliko ih ima cijena iz koje je međusobna operacija dobijena. Pri tome se za međusobne operacije smatraju operacije, pri kojima trenutni cilj operacije nije plaćanje ili knjiženje kao konačni obračun odgovarajućeg novčanog iznosa.
(4) Novčani iznosi, izračunati na osnovu cijena iz drugog stavka ovog člana, koji se moraju platiti ili knjižiti, zaokružuju se na najbliži cent.
(5) Nezavisno od drugog stavka ovog člana, cijene motornih benzina, plinskog ulja za pogon i grijanje zaokružuju se na tri decimalna mjesta.
| Objašnjenje DURS-a, br. 4230-48/2007, 29. 1. 2007
Porezni obveznik navodi da ima problema sa knjiženjem ulaznog PDV-a na osnovu dobavljačevih računa zbog uvođenja eura nakon 1. 1. 2007. Dobavljač na računu prikazuje vrijednost robe npr. 4,02 po jedinici * 16 komada = 64,32 što je po njegovom mišljenju osnova za PDV, od koje bi trebao biti obračunat PDV u iznosu od 12,86 €. Dobavljač mu u navedenom slučaju obračunava PDV u iznosu od 12,85 €, jer je vrijednost po jedinici 4,0150 * 16 komada = 64,24 i ta osnova je preniska. Zanimalo ga je da li je njegovo mišljenje, da bi dobavljač trebao obračunati PDV na računu od vrijednosti po jedinici izražene sa dva decimalna mjesta, ispravno. U nastavku objašnjavamo:
Zakon o uvođenju eura (Službeni list RS, br. 114/2006; u nastavku: ZUE), o zaokruživanju govori u 19. članu. Prvi stavak kaže da se s danom uvođenja eura prodajne cijene za robu i usluge preračunavaju na najmanje tri decimalna mjesta i zaokružuju te prikazuju na ne manje od dva decimalna mjesta. Treći stavak ovog člana kaže da se iznosi međusobnih operacija moraju zaokružiti na najmanje onoliko decimalnih mjesta koliko ih ima cijena iz koje je međusobna operacija dobijena. Pri tome se za međusobne operacije smatraju operacije, pri kojima trenutni cilj operacije nije plaćanje ili knjiženje kao konačni obračun odgovarajućeg novčanog iznosa.
U slučaju koji navodi porezni obveznik, dobavljač je na računu prodajnu cijenu za robu nakon preračuna u eure zaokružio i prikazuje je na dva decimalna mjesta. Također je na dva decimalna mjesta zaokružio iznos međusobne operacije, to jest osnovu za obračun PDV-a. S obzirom na navedeno, smatramo da bi njegov dobavljač trebao obračunati PDV od osnove, zaokružene na dva decimalna mjesta (dakle 4,02 € * 16 komada = 64,32 €; 20 % PDV = 12,86 €).
|
Zaokruživanje iznosa na računu i odbitak PDV-a
Objašnjenje DURS-a, br. 4230-117/2007, 3. 4. 2007
Porezni obveznik cijene za poziv prikazuje na četiri decimalna mjesta. Tako je na razčlanjenim računima iznos za pojedinačni poziv prikazan na četiri decimalna mjesta (iznosi međusobnih operacija), na mjesečnim računima se iznosi za pojedinačne pozive za istu vrstu usluge, npr: pozivi u unutrašnjem prometu, sabiraju i prikazuju na dva decimalna mjesta, jer se iznos knjiži na odgovarajući konto. PDV se obračunava i prikazuje na računu od svake usluge posebno. Proizvod seštevka poreznih osnovica i porezne stope zbog zaokruživanja nije uvijek jednak seštevku stavki PDV-a. Razlike su se pojavljivale već u sistemu tolara, ali porezni obveznici, jer su razlike bile u stotinama tolara, na njih nisu obraćali pažnju. Zbog opisanog nastaju problemi pri sastavljanju obračuna PDV-O i kod naručilaca, kada račune unose u svoje evidencije. Na pitanje u vezi s tim odgovaramo:
Da li ima porezni obveznik pravo na odbitak PDV-a u potpunosti, ako je na primljenom računu iznos PDV-a viši nego što bi mogao biti obračunat od prikazane porezne osnovice, a razlika je posljedica zaokruživanja pojedinačnih iznosa na računu?
Ako je na primljenom računu iznos PDV-a viši nego što bi mogao biti obračunat od prikazane porezne osnovice, a razlika je posljedica zaokruživanja pojedinačnih iznosa na računu, primalac računa ima pravo odbiti cjelokupni iznos PDV-a. Iznos PDV-a je, naime, obračunat ispravno, a porezni obveznik je taj iznos PDV-a također dužan platiti ili ga je platio.
Zakon o porezu na dodanu vrijednost – ZDDV-1 (Službeni list RS, br. 117/06) uređuje obavezu izdavanja računa u 81. članu. Obavezne sastavnice računa, koji ga izda porezni obveznik u skladu sa 81. članom ZDDV-1 propisuje 82. član ovog zakona. Porezni obveznik mora na računu između ostalog navesti:
· poreznu osnovu, od koje se obračunava PDV po pojedinačnoj stopi odnosno na koju se odnosi oslobađanje,
· cijenu po jedinici bez PDV-a,
· bilo kakva sniženja cijena i popuste, koji nisu uključeni u cijenu po jedinici te
· iznos PDV-a, osim u slučajevima, gdje se primjenjuje posebna regulativa, za koju zakon ovaj podatak isključuje.
ZDDV-1 propisuje samo obavezne sastavnice računa, a porezni obveznik može na računu prikazati i više podataka.
Što se tiče seštevka poreznih osnovica na jednom računu, Pravilnik o izvršavanju zakona o porezu na dodanu vrijednost – pravilnik (Službeni list RS, br. 141/06) u 139. članu propisuje da ako se račun odnosi na više vrsta robe odnosno usluga, mogu se vrijednosti bez PDV-a, koje se odnose na robu odnosno usluge, koje su oporezovane istom stopom PDV-a, sabrati, a od seštevka se obračunava PDV po propisanoj poreznoj stopi.
Kada porezni obveznik na računu obračunava PDV od svake pojedinačne usluge ili robe i ukupni iznos PDV-a utvrđuje se seštevkom pojedinačnih iznosa PDV-a, taj iznos se često zbog zaokruživanja razlikuje od iznosa koji bi izračunao obračunom PDV-a od seštevka pojedinačnih poreznih osnovica.
U vezi s tim utvrđujemo da se porezni obveznik može izbjeći probleme, ako na računu prikaže iznos PDV-a, koji utvrdi obračunom PDV-a od ukupne porezne osnovice po pojedinačnoj stopi, a ne seštevka PDV-a, obračunatog od svake pojedinačne vrste usluge ili robe. Podatak o (ukupnoj) poreznoj osnovi, od koje se obračunava PDV po pojedinačnoj stopi, je obavezan podatak na računu, propisan sa 8. tačkom 82. člana ZDDV-1. U ovom slučaju primalac računa neće imati dilema u vezi sa ispravnošću obračunatog PDV-a na primljenom računu.
U ostalim slučajevima nastaju razlike zbog zaokruživanja i postavlja se pitanje, da li porezni obveznici imaju pravo na odbitak cjelokupnog PDV-a, ako je iznos PDV-a, utvrđen kao seštevek PDV-a po pojedinačnim uslugama ili robi, zbog zaokruživanja viši. Što se tiče prava na odbitak PDV-a u ovim slučajevima, smatramo da primalac računa na osnovu 63. i 67. člana ZDDV-1 ima pravo odbiti cjelokupni iznos PDV-a. Ako dođe do razlika samo zbog zaokruživanja, iznos PDV-a na računu je obračunat ispravno, a porezni obveznik je taj iznos PDV-a također dužan platiti ili ga je platio.
2. Osnova za izračun prodajne cijene
Preporučujemo da je postavka Zaokruživanje izračuna cijena postavljena na same nule, dok Zaokruživanje pozicija utječe na samu veličinu razlika, do kojih dolazi prilikom samog izračunavanja cijena i vrijednosti.
2.1. Osnova za izračun prodajne cijene: P - Cijena bez poreza
| Prodajna cijena |
cijena * količina |
ona se zaokružuje u skladu sa postavkom zaokruživanja pozicije |
| Porez |
prodajna cijena * stopa poreza |
ona se zaokružuje u skladu sa postavkom zaokruživanja pozicije |
| Maloprodajna cijena |
Prodajna cijena + Porez |
se računa iz već zaokruženih vrijednosti |
2.2. Osnova za izračun prodajne cijene: M - Cijena s porezom
| Maloprodajna cijena |
cijena * količina * porez |
ona se zaokružuje u skladu sa postavkom zaokruživanja pozicije |
| Prodajna cijena |
cijena * količina |
ona se zaokružuje u skladu sa postavkom zaokruživanja pozicije |
| Porez |
Maloprodajna cijena - Prodajna cijena |
se računa već iz zaokruženih vrijednosti |
2.3. Primjer
Primjer: imamo jedan komad identa s cijenom 6,6667 (porez je 8,5%). Zaokruživanje pozicije imamo postavljeno na 0,01.
2.3.1. P - Cijena bez poreza
| P- Cijena bez poreza |
Izračun |
Zaokruženo u skladu sa postavkom zaokruživanja pozicija |
| Prodajna cijena |
6,6667 * 1 = 6,6667 |
6,67 |
| Porez |
6,67 * 8,5% = 0,5666695 |
0,57 |
| Maloprodajna cijena |
6,67 + 0,57 = 7,24 |
7,24 |
2.3.2. Cijena s porezom
| M- Cijena s porezom |
Izračun |
Zaokruženo u skladu sa postavkom zaokruživanja pozicija |
| Maloprodajna cijena |
6,6667 * 1 * (8,5% + 1) = 7,2333695 |
7,23 |
| Prodajna cijena |
6,6667 * 1 = 6,6667 |
6,67 |
| Porez |
7,23 - 6,67 = 0,56 |
0,56 |
4. Izračun vrijednosti poreza
4.1. Seštevek po pozicijama
Vrijednost poreza se u programu sabira po pozicijama. Također se izračunava osnova. Tako može u nekim slučajevima doći do odstupanja, ako porez računamo iz osnove na dokumentu.
4.2. Izračun iz osnove na dokumentu
Ako želimo da je vrijednost poreza na dokumentu izračunata iz osnove, možemo si pomoći prekidačem Zaokruživanje PDV-a na nivou dokumenta. Ova vrijednost poreza izračunava se iz osnove i razliku koregira na poziciji s najvišom vrijednošću na dokumentu. Stoga se može u pojedinim slučajevima dogoditi da izračun poreza na ovoj poziciji nije usklađen s osnovom na ovoj poziciji do te mjere da bitno utječe na sam procenat poreza.
5. Stotinska izravnava
U slučaju da imamo prodajne cijene definirane na tri ili čak 4 decimalna mjesta i također samo zaokruživanje pozicija na četvrtu decimalku, može se u pojedinim slučajevima dogoditi da se na dokumentu ispiše stotinska izravnava, jer program zaokružuje iznose u vrijednosnoj stavci dokumenta na dva decimalna mjesta.
Primjer: imamo jedan komad identa s cijenom 6,6667 (porez je 8,5%). Zaokruživanje pozicije imamo postavljeno na 0,0001.
| P- Cijena bez poreza |
Izračun |
Zaokruženo u skladu sa postavkom zaokruživanja pozicija |
Zaokruženo na dva decimalna mjesta |
| Prodajna cijena |
6,6667 * 1 = 6,6667 |
6,6667 |
6,67 |
| Porez |
6,6667 * 8,5% = 0,5666695 |
0,5667 |
0,57 |
| Maloprodajna cijena |
6,6667 + 0,5667 = 7,2334 |
7,2334 |
7,23 |
Međutim, pošto 6,67 + 0,57 nije 7,23, program razliku odgovarajuće tome koregira sa stotinskom izravnavom. (Neki poslovno-informacijski sistemi razliku koregiraju s ispravkom same osnove, što je po našem mišljenju manje ispravno).
6. Primjer iz IKS-a (IKS 11, letnik XXXIII, str. 151)
Primjer u IKS-u:
Cijena jednog telefonskog impulza bez obračunatog PDV-a iznosi 0,0042 EUR. Naručniku je zaračunano 1.014 impulzova.
Ukupna vrijednost = 0,0042 EUR * 1.014 = 4,2588
Vrijednost koja se knjiži kao prihod = 4,26
Vrijednosti za plaćanje:
- vrijednost impulzova = osnova za PDV 4,26 EUR
- PDV (20%) 0,85 EUR
- za plaćanje 5,11 EUR
Do navedenog primjera dolazimo u programu s postavkama:
- Zaokruživanje izračuna cijena: 0,0000
- Zaokruživanje pozicija - izdaja, POS: 0,0100 (osnovu na poziciji zaokružujemo na dva decimalna mjesta: 4,2588 = 4,26)
- Osnova za izračun prodajne cijene: P - Cijena bez poreza (porez je izračunat iz prodajne cijene)
- Prikaz broja decimalnih mjesta - Cijena: 4 (preporučujemo također da se u slučaju postavke veće od dva decimalna mjesta, odgovarajuće tome cijene s više decimalnih mjesta prikazuju i na ispisima izdanih predračuna, računa...)
7. Poslana pitanja i odgovori
7.1. Poslana pitanja
Pitanje poslano na Poreznu upravu RS, Trgovinsku komoru Slovenije i Gospodarsku komoru Slovenije:
7.2. Primljeni odgovori
Odgovor, koji smo dobili od Trgovinske komore Slovenije (od ostalih dviju institucija odgovora nažalost nismo primili):
| Loading… |
| Loading… |
|
|
|
|