 | Loading… |
|
|
|
Zaokruživanje nakon uvođenja eura
Zaokruživanje nakon uvođenja eura 
 |
Ova stranica sadrži informacije koje su specifične za Sloveniju. Najvjerojatnije su manje relevantne u drugim zemljama. |
Po uvođenju eura u RS pojavili su se problemi s samim zaokruživanjem cijena i poreza na izdanima dokumentima. Budući da od nadležnih institucija (u nastavku) nismo dobili nikakve konkretne odgovore, ne možemo jednostrano objaviti preporučene postavke samih zaokruživanja i izračunavanja cijena i poreza u programu. Također, sama legislativa (u nastavku), koja uređuje ovo područje u RS, je prilično oskudna, stoga korisnicima predlažemo da se s računovodstvenim i internim pravilnikom u poduzeću odluče za način zaokruživanja i izračunavanja cijena i poreza te si u skladu s tim postave odgovarajuće parametre u programu. U nastavku je još nekoliko dodatnih obrazloženja za lakšu odluku i razumijevanje problematike.
1. Legislativa
Zakon o uvođenju eura (ZUE; Službeni list RS 114/2006) u 19. članku kaže:
(1) S danom uvođenja eura prodajne cijene za robu i usluge preračunavaju se na najmanje tri decimalna mjesta i zaokružuju te prikazuju na ne manje od dva decimalna mjesta.
(2) Kada se roba i usluge prodaju u velikim količinama (na primjer električna energija, telefonski impulz, osnovne komunalne usluge, naftni derivati, zemni plin i ukapljeni naftni plin), cijene se prilikom preračunavanja iz tolara u eure zaokružuju i prikazuju na ne manje od četiri decimalna mjesta.
(3) Iznosi međusobnih operacija moraju se zaokružiti na najmanje onoliko decimalnih mjesta koliko ih ima cijena iz koje je međusobna operacija dobivena. Pri tome se za međusobne operacije smatraju operacije kod kojih trenutni cilj operacije nije plaćanje ili knjiženje kao konačni obračun odgovarajućeg novčanog iznosa.
(4) Novčani iznosi, izračunati na temelju cijena iz drugog stavka ovog članka, koji se trebaju platiti ili knjižiti, zaokružuju se na najbliži cent.
(5) Neovisno o drugom stavku ovog članka, cijene motornih benzina, plinskog ulja za pogon i grijanje zaokružuju se na tri decimalna mjesta.
| Objašnjenje DURS-a, br. 4230-48/2007, 29. 1. 2007
Porezni obveznik navodi da ima zbog uvođenja eura nakon 1. 1. 2007. problema s knjiženjem ulaznog PDV-a na temelju dobavljačevih računa. Dobavljač na računu prikazuje vrijednost robe npr. 4,02 po jedinici * 16 komada = 64,32 što je po njegovom mišljenju osnova za PDV, od koje bi trebao biti obračunat PDV i to u iznosu od 12,86 €. Dobavljač mu u navedenom slučaju obračunava PDV u iznosu od 12,85 €, jer je vrijednost po jedinici 4,0150 * 16 komada = 64,24 i ta osnova je preniska. Zanimalo ga je, je li njegovo mišljenje da bi dobavljač trebao obračunati PDV na računu od vrijednosti po jedinici izražene s dva decimalna mjesta ispravno. U nastavku objašnjavamo:
Zakon o uvođenju eura (Službeni list RS, br. 114/2006; u nastavku: ZUE), o zaokruživanju govori u 19. članku. Prvi stavak kaže da se s danom uvođenja eura prodajne cijene za robu i usluge preračunavaju na najmanje tri decimalna mjesta i zaokružuju te prikazuju na ne manje od dva decimalna mjesta. Treći stavak ovog članka kaže da se iznosi međusobnih operacija moraju zaokružiti na najmanje onoliko decimalnih mjesta koliko ih ima cijena iz koje je međusobna operacija dobivena. Pri tome se za međusobne operacije smatraju operacije kod kojih trenutni cilj operacije nije plaćanje ili knjiženje kao konačni obračun odgovarajućeg novčanog iznosa.
U slučaju koji navodi porezni obveznik, dobavljač je na računu prodajnu cijenu za robu nakon preračunavanja u eure zaokružio i prikazuje je na dva decimalna mjesta. Također je na dva decimalna mjesta zaokružio iznos međusobne operacije, to jest osnovu za obračun PDV-a. S obzirom na navedeno, smatramo da bi njegov dobavljač trebao obračunati PDV od osnove, zaokružene na dva decimalna mjesta (dakle 4,02 € * 16 komada = 64,32 €; 20 % PDV = 12,86 €).
|
Zaokruživanje iznosa na računu i odbitak PDV-a
Objašnjenje DURS-a, br. 4230-117/2007, 3. 4. 2007
Porezni obveznik cijene za poziv prikazuje na četiri decimalna mjesta. Tako je na razčlenjenim računima iznos za pojedini poziv prikazan na četiri decimalna mjesta (iznosi međusobnih operacija), na mjesečnim računima se pak iznosi za pojedine pozive za istu vrstu usluge, npr: pozivi u unutarnjem prometu, zbrajaju i prikazuju na dva decimalna mjesta, jer se iznos knjiži na odgovarajući konto. PDV se obračunava i prikazuje na računu od svake usluge posebno. Umnožak zbroja poreznih osnovica i porezne stope zbog zaokruživanja nije uvijek jednak zbroju stavki PDV-a. Razlike su se pojavljivale već u sustavu tolara, no porezni obveznici, jer su razlike bile u stotinama tolara, na njih nisu obraćali pažnju. Zbog opisanog nastaju problemi pri sastavi obračuna PDV-O i kod naručitelja, kada račune unose u svoje evidencije. Na pitanje u vezi s tim odgovaramo:
Da li porezni obveznik ima pravo na odbitak PDV-a u cijelosti, ako je na primljenom računu iznos PDV-a viši nego što bi mogao biti obračunat od prikazane porezne osnovice, a razlika je posljedica zaokruživanja pojedinih iznosa na računu?
Ako je na primljenom računu iznos PDV-a viši nego što bi mogao biti obračunat od prikazane porezne osnovice, a razlika je posljedica zaokruživanja pojedinih iznosa na računu, primatelj računa ima pravo odbiti cijeli iznos PDV-a. Naime, iznos PDV-a je obračunan ispravno, a porezni obveznik je taj iznos PDV-a također dužan platiti ili ga je platio.
Zakon o porezu na dodanu vrijednost – ZDDV-1 (Službeni list RS, br. 117/06) uređuje obvezu izdavanja računa u 81. članku. Obvezne sastavnice računa, koji ga izdaje porezni obveznik u skladu s 81. člankom ZDDV-1 propisuje 82. članak ovog zakona. Porezni obveznik mora na računu između ostalog navesti:
· poreznu osnovu, od koje se obračunava PDV po pojedinoj stopi odnosno na koju se odnosi oslobođenje,
· cijenu po jedinici bez PDV-a,
· bilo kakva sniženja cijena i popuste, koji nisu uključeni u cijenu po jedinici te
· iznos PDV-a, osim u slučajevima gdje se primjenjuje posebna regulativa, za koju zakon taj podatak isključuje.
ZDDV-1 propisuje samo obvezne sastavnice računa, a porezni obveznik može na računu prikazati i više podataka.
Što se tiče zbroja poreznih osnovica na jednom računu, Pravilnik o provedbi zakona o porezu na dodanu vrijednost – pravilnik (Službeni list RS, br. 141/06) u 139. članku propisuje da ako se račun odnosi na više vrsta robe odnosno usluga, mogu se vrijednosti bez PDV-a, koje se odnose na robu odnosno usluge, koje su oporezovane istom stopom PDV-a, zbrajati, a od zbroja se obračunava PDV po propisanoj poreznoj stopi.
Kada porezni obveznik na računu obračunava PDV od svake pojedine usluge ili robe i ukupni iznos PDV-a utvrđuje zbrajanjem pojedinačnih iznosa PDV-a, taj iznos često zbog zaokruživanja razlikuje od iznosa koji bi izračunao obračunom PDV-a od zbroja pojedinačnih poreznih osnovica.
U vezi s tim utvrđujemo da se porezni obveznik može izbjeći probleme, ako na računu prikaže iznos PDV-a, koji utvrdi obračunom PDV-a od ukupne porezne osnovice po pojedinoj stopi, a ne zbroj PDV-a, obračunatog od svake pojedine vrste usluge ili robe. Podatak o (ukupnoj) poreznoj osnovi, od koje se obračunava PDV po pojedinoj stopi, obvezan je podatak na računu, propisan s 8. točkom 82. članka ZDDV-1. U tom slučaju primatelj računa neće imati dilema u vezi s ispravnosti obračunatog PDV-a na primljenom računu.
U ostalim slučajevima nastaju razlike zbog zaokruživanja i postavlja se pitanje, imaju li porezni obveznici pravo na odbitak cijelog PDV-a, ako je iznos PDV-a, utvrđen kao zbroj PDV-a po pojedinim uslugama ili robi, zbog zaokruživanja viši. Što se tiče prava na odbitak PDV-a u tim slučajevima, smatramo da primatelj računa na temelju 63. i 67. članka ZDDV-1 ima pravo odbiti cijeli iznos PDV-a. Ako dođe do razlika samo zbog zaokruživanja, iznos PDV-a na računu je obračunan ispravno, a porezni obveznik je taj iznos PDV-a također dužan platiti ili ga je platio.
2. Osnova za izračun prodajne cijene
Preporučujemo da je postavka Zaokruživanje izračuna cijena postavljena na same nule, dok Zaokruživanje pozicija utječe na samu veličinu razlika, do kojih dolazi pri samom izračunavanju cijena i vrijednosti.
2.1. Osnova za izračun prodajne cijene: P - Cijena bez poreza
| Prodajna cijena |
cijena * količina |
ona se zaokružuje prema postavci zaokruživanja pozicije |
| Porez |
prodajna cijena * stopa poreza |
ona se zaokružuje prema postavci zaokruživanja pozicije |
| Maloprodajna cijena |
Prodajna cijena + Porez |
računa se iz već zaokruženih vrijednosti |
2.2. Osnova za izračun prodajne cijene: M - Cijena s porezom
| Maloprodajna cijena |
cijena * količina * porez |
ona se zaokružuje prema postavci zaokruživanja pozicije |
| Prodajna cijena |
cijena * količina |
ona se zaokružuje prema postavci zaokruživanja pozicije |
| Porez |
Maloprodajna cijena - Prodajna cijena |
računa se već iz zaokruženih vrijednosti |
2.3. Primjer
Primjer: imamo jedan komad identa s cijenom 6,6667 (porez je 8,5%). Zaokruživanje pozicije imamo postavljeno na 0,01.
2.3.1. P - Cijena bez poreza
| P- Cijena bez poreza |
Izračun |
Zaokruženo prema postavci zaokruživanja pozicija |
| Prodajna cijena |
6,6667 * 1 = 6,6667 |
6,67 |
| Porez |
6,67 * 8,5% = 0,5666695 |
0,57 |
| Maloprodajna cijena |
6,67 + 0,57 = 7,24 |
7,24 |
2.3.2. Cijena s porezom
| M- Cijena s porezom |
Izračun |
Zaokruženo prema postavci zaokruživanja pozicija |
| Maloprodajna cijena |
6,6667 * 1 * (8,5% + 1) = 7,2333695 |
7,23 |
| Prodajna cijena |
6,6667 * 1 = 6,6667 |
6,67 |
| Porez |
7,23 - 6,67 = 0,56 |
0,56 |
4. Izračun vrijednosti poreza
4.1. Zbroj po pozicijama
Vrijednost poreza se u programu zbraja po pozicijama. Također se izračunava osnova. Tako može u nekim slučajevima doći do odstupanja, ako porez računamo iz osnove na dokumentu.
4.2. Izračun iz osnove na dokumentu
Ako želimo da je vrijednost poreza na dokumentu izračunata iz osnove, možemo si pomoći prekidačem Zaokruživanje PDV-a na razini dokumenta. Ona vrijednost poreza izračunava iz osnove i razliku koregira na poziciji s najvišom vrijednošću na dokumentu. Stoga se može u pojedinim slučajevima dogoditi da izračun poreza na toj poziciji nije usklađen s osnovom na toj poziciji do te mjere da bitno utječe na sam postotak poreza.
5. Stotinjska izravnava
U slučaju da imamo prodajne cijene definirane na tri ili čak 4 decimalna mjesta i također samo zaokruživanje pozicija na četvrtu decimalku, može se u pojedinim slučajevima dogoditi da se na dokumentu ispiše stotinjska izravnava, jer program iznose u vrijednosnoj stavci dokumenta zaokružuje na dva decimalna mjesta.
Primjer: imamo jedan komad identa s cijenom 6,6667 (porez je 8,5%). Zaokruživanje pozicije imamo postavljeno na 0,0001.
| P- Cijena bez poreza |
Izračun |
Zaokruženo prema postavci zaokruživanja pozicija |
Zaokruženo na dva decimalna mjesta |
| Prodajna cijena |
6,6667 * 1 = 6,6667 |
6,6667 |
6,67 |
| Porez |
6,6667 * 8,5% = 0,5666695 |
0,5667 |
0,57 |
| Maloprodajna cijena |
6,6667 + 0,5667 = 7,2334 |
7,2334 |
7,23 |
Međutim, budući da 6,67 + 0,57 nije 7,23, program razliku odgovarajuće tome koregira s stotinskom izravnavom. (Neki poslovno-informacijski sustavi razliku koregiraju s ispravkom same osnove, što je po našem mišljenju manje ispravno).
6. Primjer iz IKS-a (IKS 11, letnik XXXIII, str. 151)
Primjer u IKS-u:
Cijena jednog telefonskog impulza bez obračunatog PDV-a iznosi 0,0042 EUR. Naručitelju je zaračunano 1.014 impulzova.
Ukupna vrijednost = 0,0042 EUR * 1.014 = 4,2588
Vrijednost koja se knjiži kao prihod = 4,26
Vrijednosti za plaćanje:
- vrijednost impulzova = osnova za PDV 4,26 EUR
- PDV (20%) 0,85 EUR
- za plaćanje 5,11 EUR
Do navedenog primjera dolazimo u programu s postavkama:
- Zaokruživanje izračuna cijena: 0,0000
- Zaokruživanje pozicija - izdaja, POS: 0,0100 (osnovu na poziciji zaokružujemo na dva decimalna mjesta: 4,2588 = 4,26)
- Osnova za izračun prodajne cijene: P - Cijena bez poreza (porez je izračunat iz prodajne cijene)
- Prikaz broja decimalnih mjesta - Cijena: 4 (preporučujemo također da se u slučaju postavke veće od dva decimalna mjesta odgovarajuće tome cijene s više decimalnih mjesta prikazuju i na ispisima izdanih predračuna, računa...)
7. Poslana pitanja i odgovori
7.1. Poslana pitanja
Pitanje poslano na Poreznu upravu RS, Trgovinsku komoru Slovenije i Gospodarsku komoru Slovenije:
7.2. Primljeni odgovori
Odgovor koji smo dobili od Trgovinske komore Slovenije (od ostalih dviju institucija odgovore nažalost nismo primili):
| Loading… |
| Loading… |
|
|
|
|