registrirana za PDV, a da je promet izvršen u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko

Distriktu BiH. Još jednom naglašavamo da je zakonska obaveza poreznih obveznika da

ispravno i tačno popunjavaju ova polja jer isti služe za analizu, te raspodjelu prihoda sa

Jedinstvenog računa prema entitetima i Brčko distriktu. Također, odredbama člana 13. Zakona

o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Službeni glasnik BiH“, broj: 55/04)

propisana je i obaveza o prijavljivanju krajnje potrošnje od strane obveznika PDV u PDV

prijavama.

Ono što je najčešće nejasno kod popunjavanja ovih polja je način kako odrediti koji

iznos u koje polje treba upisati. Suština je u tome da se navedena polja upiše PDV iz krajnje

potrošnje koja je izvršena u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH nije

bitno kome je izvršena prodaja (bitno je samo da lice nije registrirano za PDV), već je samo

pitanje u kojem entitetu, odnosno distriktu je izvršena prodaja, koja predstavlja krajnju

potrošnju.

U ova polja se evidentira PDV realizacija za sopstvenu potrošnju poreznog obveznika

i PDV iz svih internih faktura, kao i ulazni PDV iz poreznih faktura koje se ne može odbiti.

Pored toga u polja 32, 33 i34 upisuje se PDV obračunat na usluge licima koja nisu

registrirana za PDV i to na taj način da se u pomenuta polja unose vrijednost PDV prema

mjestu gdje je usluga izvršena.

Osnovna razlika pri popunjavanju prijave ovog poreznog obveznika koji nema pravo

na potpuni odbitak ulaznog poreza je u dijelu koji je pod III u PDV prijavi. U ovaj dio prijave

popunjavaju se podaci o konačnoj potrošnji, tj. PDV koji je obračunat u konačnoj potrošnji.

Prvo da definiramo šta je PDV iz konačne potrošnje, to je PDV koji se ne može odbiti. Kod

obveznika sa pravom na srazmjeni odbitak postoji specifična situacija, ovaj obveznik prima

fakture od svojih dobaljača u kojima je iskazan PDV, za te dobavljače oovaj obveznik je

registrirani obveznik za PDV pa zbog toga dobavljač za ovu konkretnu fakturu prema banci

ne popunjava polje 32, 33 i 34 na PDV prijavi. Međutim, obveznik sa pravom na srazmjerni

odbitak ulazni porez fakturisan od dobavljača može odbiti u srazmjernom dijelu. Preostali dio

ulaznog PDV koji obveznik nije mogao odbiti predstavlja konačnu potrošnju te se ovaj iznos

PDV unosi u odgovarajuća polja 32, 33 i 34 na PDV prijavi.

Primjer:

Samo popunjavanje prijava za PDV obveznika koji ostvaruju pravo na srazmjerni

odbitak ulaznog poreza se ne razlikuje od obveznika koji ne spadaju u tu kategoriju u dijelu

popunjavanja prijave u dijelovima prijava I i II. Osnovna razlika pri popunjavanju prijave

ovog poreznog obveznika je u dijelu koji je pod III u PDV prijavi. Da pojasnimo šta se

popunjava u III na PDV prijavi. U ovaj dio prijave se popunjavaju podaci o konačnoj

potrošnji, tj. PDV koji je obračunat u konačnoj potrošnji.

Prvo da definiramo šta je PDV iz konačne potrošnje?

PDV iz konačne potrošnje je PDV koji se ne može odbiti. Specifična situacija kod

ovog poreznog obveznika u našem slučaju je to što je banka. Banka prima fakture od svojih

dobavljača u kojima je iskazan PDV, za te dobavljače banka je registrirani obveznik za PDV,

pa zbog toga dobavljač za ovu konkretnu fakturu prema banci ne popunjava polja 32, 33 i 34

na PDV prijavi. Međutim, banka ulazni porez fakturisan od dobavljača može odbiti u

srazmjernom dijelu. U konkretnom slučaju banka može odbiti samo 10% od svoje porezne

obaveze, tako da imamo sljedeću situaciju. Banka je imala za dati porezni period fakturisani

ulazni porez u iznosu od 1700,00 KM., obzirom da ima pravo da odbitak od samo 10% od

ukupnog ulaznog poreza u našem slučaju 170,00 KM, dio ulaznog poreza koji se ne može

odbiti iznosi 1530 KM. Porezni obveznik će u polje 41 upisati iznos od 170,00 KM koji može

odbiti od svog izlaznog poreza. Dio ulaznog PDV-a od 1530,00 KM koji banka nije mogla

odbiti predstavlja krajnju potrošnju, kao što smo rekli PDV iz krajnje potrošnje je onaj koji se

ne može odbiti. U konkretnom slučaju od pomenutih 1530,00 KM, 1000,00 KM koji se ne

može odbiti odnosi se na fakturisani ulazni PDV za filijalu u Sarajevu, dok se preostali dio

ulaznog PDV koji se ne može odbiti u iznosu od 530,00 odnosi na glavnu filijalu u Banjoj

Luci. Kada je riječ o izlaznom porezu koji obveznik sa pravom na srazmjerni odbitak ulaznog

poreza zaračunava licima koja nisu registrirana za PDV postupak je isti kao kod svih ostalih

poreznih obveznika. U polja 32, 33 i 34 se unose iznosi izlaznog poreza prema licima koja

nisu registrirana za PDV prema mjestu gdje je izvršen oporezivi promet obveznika sa pravom

na srazmjerni odbitak ulaznog poreza.

Posebnu pažnju potrebno je obratiti prilikom popunjavanja podataka o krajnjoj

potrošnji. Napominjemo da je odredbama člana 132. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o

PDV-u („Službeni glasnik BiH broj 93/05 i 21/06) propisana novčana kazna u iznosu od

1.000,00 do 10.000,00 KM za prekršaj obaveze popunjavanja podataka o krajnjoj potrošnji.

Pored gore navedenog načina popunjavanja polja u PDV prijavi dolazimo i do nekih

općih odredbi pri popunjavanju dokumenata jedna od osnovnih je da PDV prijava treba da

bude popunjena čitko, naročito treba obratiti pažnju da cifre kojima je iskazana visina porezne

obaveze budu jasno i čitko napisane. Trebate imati na umu da će se baš te cifre prenositi u

informacioni sistem Uprave za indirektno oporezivanje, a na taj način se formira porezno

zaduženje u poreznom knjigovodstu UIO.

Prilikom popunjavanja podataka, odnosno iznosa u poljima PDV prijave OBAVEZNO

UPISATI IZNOSE ISKAZANE CIJELIM CIFRAMA, BEZ UPISIVANJA DECIMALNIH

MJESTA.

Zaokruživanje se vrši na taj način ako obaveza koja proističe iz knjigovodstva

poreznog obveznika nije cijeli iznos u PDV prijavi se unosi iznos koji je rezultat

zaokruživanja na najbliži manji cijeli broj. (npr. 10,40 KM na prijavi se upisuje 10,00 KM, za

isnos 18,76 KM na PDV prijavi se upisuje iznos 18,00 KM.